Vjerska služba u Oružanim snagama BiH
{gallery}newsletters/4/2/1{/gallery} Prošlog mjeseca Ministarstvo odbrane BiH i Sveta Stolica potpisali su ugovor prema kojem će, kada ga odobri parlament i službeno ozvaniči Papa, Ured katoličkog dušobrižništva u Oružanim snagama BiH prerasti u Vojni ordinarijat.
“Sporazum koji je Ministarstvo odbrane potpisalo sa Svetom stolicom riješio je jedan od problema koje smo do sada imali u okviru Vjerske službe, a to je pitanje administrativno-stručne nadležnosti”, kazao nam je pomoćnik ministra odbrane za politiku i planove Ahmet Hadžiomerović.
Bitna razlika
“Naime, svi vjerski službenici u okviru Ministarstva odbrane BiH (MOBiH) su pod ingerencijom šefa ureda. Tako pri MOBiH djeluje Ured vojnog muftiluka, Ured pravoslavnog dušebrižništva i Ured katoličkog dušobrižništva. Međutim, u strukturi crkava i vjerskih zajednica, episkopski, odnosno biskupski i muftijski nivo je taj koji je upravitelj na jednom prostoru svim imamima, sveštenicima i svećenicima. Dakle, tek biskup može imati svoje svećenike. A naši dosadašnji uredi nisu bili na biskupskom nivou. Sada smo ovim ugovorom sklopljenim na osnovu opšteg sporazuma sa Vatikanom, dakle, daljim regulisanjem člana koji govori o specifičnostima i obavezama države prema pripadnicima katoličke vjeroispovjesti u vojsci, policiji i slično, napravili poseban ugovor kojim smo regulisali tu službu na novi način, prema kojem je Ured katoličkog dušobrižništva sada prekvalifikovan u Vojni ordinarijat“, kaže Hadžiomerović.
Kako objašnjava, radi se o bitnoj razlici, jer vojni ordinarij ima status dijacezenskog biskupa, što znači da može imati svoje svećenike, a to do sada nije bilo moguće. U proceduri je potpisivanje sporazuma i sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kojim će na isti način biti uređeno pitanje Ureda vojnog episkopa, a Ured vojnog muftiluka je već postavljen na muftijski nivo i tu neće biti nikakvih promjena”, ističe Hadžiomerović.
Kako je usuglašeno između MOBiH i vjerskih zajednica, u vojsci je sada 35 pripadnika vjerske službe na ukupno 10.000 vojnika, što je u skladu s principom NATO-a, prema kojem ih treba biti od 0,2 do 0,5 posto. U Zajedničkom štabu Oružanih snaga BiH (OSBiH) su glavni imam, kapelan i sveštenik, pri Operativnoj komandi i Komandi za podršku su štabni imam, kapelan i sveštenik, a ispod njih su brigadni i bataljonski. Ukoliko broj pripadnika drugih vjera naraste na tri posto u OSBiH u cjelini, onda se ta vjerska zajednica može Ministarstvu odbrane obratiti sa željom da se formira i ured njezine vjerske službe.
Službenici koje predlože vjerske zajednice prolaze posebnu vojnu obuku i imaju rangove koji odgovaraju oficirskim činovima i nose se na njihovoj vojničkoj uniformi. Pripadnici Vjerske službe raspoređenisu na razini organizacijske jedinice, ali su nadležni za određen teritorij. Ne nose oružje. Kandidati moraju imati završen fakultet i odgovarajuće psihofizičke sposobnosti. Govoreći o ustrojavanju Vjerske službe, naš sagovornik napominje kako se nastojalo učiniti je kompatibilnim sa sličnim službama u vojskama zemalja članica NATO-a.
«Stoga smo Vjersku službu unijeli u zakon, prema kojem će ministar, u saradnji sa zvaničnim crkvama i vjerskim zajednicama u BiH, urediti pravilnik kojim će se urediti njeno funkcionisanje u OSBiH. Međutim, da bismo došli do pravilnika, prije toga moramo imati sporazume s vjerskim zajednicama», kaže Hadžiomerović.
Ovi sporazumi saglasni su sa Zakonom o vjerskim pravilima i pravima crkava i vjerskih zajednica, a sami sporazumi se zapravo sklapaju između Vijeća ministara BiH i vjerske zajednice, dok je ministar samo potpisnik.
Savjetuju komandanta
{gallery}newsletters/4/2/2{/gallery} «Sporazumi sa crkvama i vjerskim zajednicama bili su prvobitno riješenje, koje je u nekoj varijanti bilo unificirano, pa su na isti način riješeni odnosi sa sve tri velike vjerske zajednice. Bitno je istaći da u pravilniku o Vjerskoj službi nema brojovnih ograničenja. Znači, otvoreni smo za bilo koju vjeru i bilo koju crkvu», konstatira Hadžiomerović.
U nadležnosti pripadnika Vjerske službe dvije su dužnosti: da se brinu o ljudima na način na koji to njihova vjera reguliše, te da budu savjetnici komandanata, odnosno, da u određenim okolnostima i određenim teškim uslovima savjetuju komandanta kakve mjere i postupke da poduzme prema nekom od pripadnika koji su pod njihovom nadležnošću.
«Vojska je ekstremno zahtjevan posao kad je u pitanju ljudska psiha”, naglašava Hadžiomerović i ističe da je posao koji obavljaju pripadnici vjerske službe izuzetno važan za smirenost i staloženost pripadnika Oružanih snaga, što svakako utječe na njihovu efikasnost i uspjeh.
Teks i foto: Safet ŠARIĆ
