Seminari u Mostaru i Trebinju
{gallery}newsletters/6/4/1/{/gallery}Predstavnici Ministarstva vanjskih poslova zajedno s Ambasadom Kraljevine Norveške i Atlantskom inicijativom su 30. juna organizovali jednodnevni seminar u Mostaru da bi raspravljali o izgledima Bosne i Hercegovine o ulasku u NATO. Seminar nazvan “NATO i narastajući sigurnosni i odbrambeni izazovi u Evropi i šire” bio je usmjeren na podizanje svijesti o tome šta bi članstvo u NATO-u značilo za građane BiH i na razmatranje određenih bojazni koje male zemlje imaju prilikom ulaska u velike sigurnosne saveze. Isti seminar je održan i u Trebinju 1. jula.
Govornici na seminaru su bili, između ostalih, norveški ambasador Jan Braathu, savjetnik predsjednika Republike Srpske Duško Glodić, profesor sa Univerziteta u Sarajevu i član Atlantske inicijative Mirza Smajić, predstavnica Instituta za odbrambene studije – Oslo, dr. Torunn Haaland, ambasador Fuad Šabeta i pukovnik Oružanih snaga Kraljevine Norveške John Olsen.
Teme o kojima se raspravljalo na seminaru bile su daljnji razvoj NATO-a kao efektivnog sigurnosnog saveza, iskustva malih država u NATO-u, rješavanja naslaganja unutar saveza i strateške zabrinutosti u razvoju.
NATO i male države
{gallery}newsletters/6/4/2/{/gallery}Kao glavnu temu seminara, predstavnici Norveške su podijelili svoja iskustva o tome kako je biti mala država unutar NATO-a.
“NATO je institucionalizirana polica osiguranja,” rekao je norveški ambasador Jan Braathu , “za sadašnje i buduće prijetnje.” Ipak, NATO nije organizacija koja dominira nad malim državama niti im diktira šta bi trebale raditi : “NATO nudi malim zemljama priliku da imaju uticaj.” Inkluzivni i transparentni pristup koji je NATO usvojio pri donošenju odluka daje članovima neophodni forum koji im pomaže da oblikuju svoje vlastito sigurnosno okruženje, te nisu u potpunosti prepušteni na milost velikih sila van svoje kontrole.
Dr. Torunn Haaland je predstavila pluseve i minuse članstva u NATO-u. Ona kaže da je NATO više od vojne organizacije. To je međuvladina/politička organizacija, zasnovana na principima konsenzusa i “savezu jednakih”. Važno je to što je NATO transatlantska veza koja povezuje zajedničke vrijednosti i gradi institucionaliziranu saradnju. Van ovog političkog foruma i institucije saradnje, vojna imovina NATO-a može se koristiti kako bi bolje uticala na stabilnost Sjeverno-atlantskog sigurnosnog okruženja.
Dr. Haaland je nastavila objašnjavajući rastuće probleme NATO-a nakon 11. septembra. Nabrojala je tri debate koje se dešavaju unutar organizacije, ali je tvrdila da NATO ostaje efektna i važna sigurnosna alijansa. Trenutno, zemlje članice NATO-a raspravljaju o implikacijama tradicionalnih, usko definisanih zajedničkih sigurnosnih aranžmana nasuprot proširene, globalističke interpretacije okruženja NATO misije koja bi proširila uticaj NATO-a širom svijeta.
Drugo, postoje tenzije među zemljama članicama oko sklonosti između misija održavanja mira niskog intenziteta i borbenih misija visokog intenziteta. Vrste misija u koje se NATO uključuje utiču na iznose koje zemlje članice moraju platiti da ulože u oružje visoke tehnologije koje zahtijevaju misije visokog intenziteta.
Na kraju, članice NATO-a nastavljaju da raspravljaju o ulozi NATO-a širom svijeta i potrebi dobijanja mandata od Vijeća sigurnosti UN-a da djeluju van granica NATO područja. Ovo je samo po sebi vruće pitanje, kao i mnoga pitanja oko ulaska BiH u NATO. Nekoliko prisutnih u publici izrazilo je zabrinutost da će interesi BiH biti stavljeni ispod interesa velikih zemalja NATO članica. Tokom perioda za pitanja iz publike, ove bojazni su došle na čelo diskusije. Mnoga pitanja su postavili mlađi članovi publike.
Govornici iz Norveške bili su posebno kvalificirani da odgovore na ove bojazni, primjenjujući svoja vlastita iskustva iz NATO-a. Ambasador Braathu je odgovorio na ova pitanja rekavši da iako su neke članice vojno uticajnije od drugih, u političkom smislu, NATO je forum u kojem članice mogu biti u potpunosti iskrene i govoriti na jednakom nivou. Rekao je da je on lično vidio kako velike sile mijenjaju svoja stajališta nakon pregovora sa NATO. Ovo, kaže, daje zemljama kao što su Norveška i, nadamo se, Bosna i Hercegovina, “neograničen uticaj”. Ono što je bitno za male zemlje, nastavlja, jeste da se postave kao ravopravan član. “Ako se ponašaš kao klijent, biti ćeš tretiran kao klijent. Ako se ponašaš kao ravnopravan, bit ćeš tretiran ravnopravno.”
BiH pristup NATO-u
Ambasador Braathu je iznio možda najkoncizniji argument za važnost NATO-a i posebno za pristup Bosne i Hercegovine NATO-u. “Sigurnost jedne zemlje ne može biti ostvarena kroz nesigurnost druge… Predugo je BiH uvozila sigurnost; sada je vrijeme da doprinese.” Ulazak u NATO omogućuje BiH da doprinese svom vlastitom sigurnosnom okolišu, umjesto se jednostavno prepusti milosti svog okruženja.
Michael MORELAND
Foto: Peter GORMAN
