Neizvjesna sudbina naših borbenih aviona
{gallery}newsletters/9/4/1{/gallery}Od „prodaje“ borbenih aviona Srbiji naša zemlja nebi praktički ništa zaradila, no državni vrh čini se da ne prepoznaje njihovu veliku muzejsku vrijednost
Ponukan najavama da bi se naši otpisani borbeni avioni gotovo besplatno mogli «prodati» Srbiji, Historijski muzej u Sarajevu službeno je upozorio državni vrh na izuzetnu muzejsku vrijednost koju ove letjelice imaju za našu zemlju.
Šutnja političara
Pismenim obraćanjem Predsjedništvu i Ministarstvu obrane BiH, ovaj je muzej zatražio da se barem nekoliko od sedam mlažnjaka J-22 Orao sa vojnog aerodroma Mahovljani kod Banje Luke sačuvaju kao muzejski eksponati.
No iako je od ove službene zamolbe sada prošlo i više od godinu dana, te usprkos činjenici da su inicijativu Historijskog muzeja svojim pismima podržali i direktori civilnih aerodroma Sarajevo, Mostar i Tuzla, na adresu muzeja nije stigao nikakav odgovor.
„Stručnoj javnosti je poznato da su se avioni Orao u kooperaciji sa Rumunijom proizvodili u Mostaru, u našoj Vazduhoplovnoj industriji Soko. Činjenica da je to jedini domaći avion koji je mogao letjeti i brže od zvuka značajno povećava njegovu muzejsku vrijednost. Stoga smo dali službeno mišljenje i zatražili da se barem jedan od ovih primjeraka sačuva kao stalni eksponat u našem muzeju u Sarajevu, ali i da se sačuva po jedan primjerak za Banju Luku i Mostar“, kaže o ovome direktorica Historijskog muzeja Muhiba Kaljanac.
Pošto na ove avione Oružanih snaga BiH nikada nisu stavljene bosanskohercegovačke oznake, u Historijskom muzeju su izrazili spremnost da «svoj» primjerak ofarbaju u njegove originalne boje i oznake iz vremena JNA. Tako bi na najbolji način podjesećao na vrijeme kad je proizveden u Mostaru te predstavljao jedan od najvećih tehnoloških uspjeha ostvarenih u Bosni i Hercegovini. Kao takav, odlično bi se uklopio i u postojeću postavku u krugu muzeja. Kako je već običaj u razvijenim zemljama, avion bi postavili na betonski stup, pod postojećim video-nadzorom. Tako nebi bio dostupan eventualnim vandalima, a bio bi predstavljen u svom elementu letenja.
Bez sluha
{gallery}newsletters/9/4/2{/gallery}Za primjerak koji bi možda ostao na Aerodromu Banja Luka, stručnjaci Historijskog muzeja su konstatirali da bi mogao ostati i sa sadašnjim srpskim oznakama koje nosi, dok bi jedan primjerak mogao biti postavljen u Zračnoj luci Mostar na Ortiješu, gdje bi označavao mjesto proizvodnje i njegove prve operativne baze. Tamošnjoj lokalnoj zajednici bi prepustili izbor da li bi avion bio s nekim oznakama koje je nosio ili ne.
„U našoj zemlji do sada nije bilo dovoljno sluha za ovakve muzejske projekte, koji i nisu suviše skupi, a smatramo da je očuvanje aviona Orao prava prilika da se to sada promijeni“, zaključuje direktorica Kaljanac.
(Više u novom broju časopisa Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Europi)
Tekst i foto: A. I.
