MEĐUNARODNA DIPLOMATIJA
{gallery}newsletters/17/1/1{/gallery}Jedna od najvažnijih međunarodnih postdejtonskih funkcija i odgovornosti BiH na međunarodnoj diplomatskoj sceni, jednomjesečno predsjedavanje Vijećem sigurnosti UN-a postalo je, nažalost, tema mjeseca u domaćim medijima.
Pišu: Safet ŠARIĆ, Aleksandra TOLJ i Mladen LAKIĆ
Bosna i Hercegovina je započela godinu s velikom odgovornošću na međunarodnoj diplomatskoj sceni – preuzela je jednomjesečno predsjedavanje najvažnijim tijelom UN-a, Vijećem sigurnosti. Na ovo mjesto naša zemlja došla je na osnovu rotacije po abecednom redu, godinu nakon što je postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Trenutna politička situacija u zemlji donekle je bacila sjenu na početak predsjedavanja BiH Vijećem sigurnosti. Ono što je izazvalo najviše negativnih reakcija je spominjanje „diplomatskog skandala“ umjesto očekivanog „diplomatskog uspjeha“. Priča o težnji BiH da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a traje već deset godina. No, stvarna prilika ukazala joj se 2008. godine, kada je Poljska nagovijestila, a godinu kasnije i potvrdila, da odustaje od svoje kandidature. Time je BiH ostala jedini kandidat iz istočnoevropske grupe zemalja.
Alkalaj protiv Predsjedništva BiH
Predsjedništvo BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH ranije su se usaglasili da će tema koju će naša zemlja obraditi tokom svog jednomjesečnog predsjedavanja Vijećem sigurnosti biti fokusirana na postkonfliktnu izgradnji institucija u sklopu procesa izgradnje mira i napravili su nacrt za otvorenu debatu pred Vijećem sigurnosti UN-a krajem januara.
Instrukcijom Predsjedništva BiH od 20. decembra 2010. godine, Ministarstvo vanjskih poslova BiH je, između ostalog, obaviješteno da je utvrđen nivo predsjedavanja tematskom debatom Vijeća sigurnosti UN-a na nivou ambasadora – stalnog predstavnika BiH pri UN-u. Međutim, Sven Alkalaj, ministar vanjskih poslova BiH u tehničkom mandatu, navedenu odluku nazvao je neprimjerenom i lošim presedanom. On je uputio hitan dopis predsjedavajućem i članovima Predsjedništva BiH zbog mogućih negativnih posljedica ove odluke.
„Nismo precizirali ni ime, ni funkciju, samo smo ukazali na potrebu da predsjedavanje bude na što višem nivou“, rekao je Alkalaj. Prema njegovim tvrdnjama, zbog ovakve odluke Predsjedništva BiH sudjelovanje na tematskoj sjednici otkazali su visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Cathrine Asthon te ministri vanjskih poslova Indije i Portugala. Ali stručnjak za međunarodno pravo Zarije Seizović opovrgnuo je ove tvrdnje, rekavši da je baronesa Ashton otkazala učešće zbog privatnih razloga, koji nemaju veze s odlukom Predsjedništva BiH. Ashton je već bila kritizirana u Daily Telegraphu zbog toga što nije spremna raditi vikendima i putovati izvan Velike Britanije.
„Zašto bi bilo čudno ako ona ili neko drugi odbije učešće u debati iz nekih drugih razloga, a ne kao vid izražavanja nezadovoljstva. Mislim da mediji, a i neki političari, potpuno neopravdano pridaju veći značaj BiH nego što ga ona zaista ima“, pojašnjava Seizović.
Mirza Kušljugić, nekadašnji ambasador BiH pri UN-u, pojašnjava da u većini slučajeva Vijećem sigurnosti predsjedava stalni predstavnik zemlje koja je na čelu. To što je Predsjedništvo BiH odlučilo da se tematska debata održi na nivou stalnih predstavnika, a ne ministara vanjskih poslova, nije neobično u diplomatskoj praksi, pa na to, prema tome, ne treba ni gledati kao na vanjskopolitički skandal. Osim toga, uspjeh debate ne zavisi samo od nivoa učesnika. Cilj ovakvih debata je da se kroz raspravu o određenim pitanjima preispitaju stavovi UN-a, a zadatak svake zemlje koja predsjedava Vijećem sigurnosti je da delegira temu koju ona smatra značajnom.
Prema Kušljugićevim riječima, ministri stalnih članica Vijeća sigurnosti prisustvuju onda kada se donose važne odluke i ambasador iznosi samo zvanične stavove zemlje iz koje dolazi.
Kušljugić smatra da je ključ uspjeha u tome da „Predsjedništvo radi punom parom, a Ministarstvo priprema sve što je neophodno za sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a“. Pojašnjavajući dalje situaciju o kojoj se ovih dana dosta govorilo, on je izjavio kako Bosna i Hercegovina nije prva zemlja koja je ovako postupila. Naime, u posljednje četiri godine ministar vanjskih poslova Velike Britanije nije nijednom prisustvovao sjednici Vijeća sigurnosti, dok je američki prisustvovao svega nekoliko puta. Iako je BiH stigla na čelo Vijeća sigurnosti UN-a kao zemlja u kojoj još uvijek nisu konstituirani najviši organi vlasti nakon posljednjih izbora, Zarije Seizović smatra da bi BiH ipak mogla postići dosta uspjeha za vrijeme svoga predsjedavanja, primjereno formatu države. „Uspjeh, naravno, ne zavisi samo od unutarnje političke monolitnosti u zauzimanju stavova po pitanju gorućih svjetskih problema, nego i od odgovarajuće ‘personalne logistike’ koja treba pratiti ovu novu ulogu BiH i njene misije pri UN-u“, zaključio je on.
Za i protiv
{gallery}newsletters/17/1/2{/gallery}Mogućnosti koje je BiH dobila ovim mandatom donekle su potisnute u drugi plan nakon brojnih negativnih napisa u domaćim medijima i sve glasnijih pitanja da li je i koliko je naša zemlja sposobna za tu ulogu.
U izjavi za Glas Srpske zastupnica Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dušanka Majkić prokomentirala je: „BiH je izgleda izuzetak po svemu. Sama činjenica da BiH predsjedava Vijećem sigurnosti u trenutku kada je još uvijek pod nekom vrstom protektorata međunarodne zajednice apsurdna je. Činjenica da u BiH još postoji OHR kosi se sa svim normama i međunarodnim uzusima, i zbog toga ova zemlja ne bi ni mogla biti članica UN-a.”
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić smatra da suština problema nije u samom protokolu, ali da bi problem mogao nastati zbog trenutne političke situacije u BiH. „Mislim da nismo sposobni da odlučujemo o najbitnijim pitanjima koja se tiču naše unutrašnje situacije. Ako to nismo, onda nemamo kredibilitet ni da rješavamo vanjskopolitička pitanja.” Predsjednik Partije demokratskog progresa i bivši ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić ne vidi razlog za pretjeranu brigu oko uspješnosti sjednice. “Januar je miran mjesec. Mislim da neće biti posebnih problema.”
Tokom mandata BiH na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a su teme iz Siera Leonea, Nepala, Somalije. Upravo činjenica da januar nije posebno aktivan mjesec na međunarodnoj diplomatskoj sceni, kao i činjenica da će referendum u Sudanu izazvati interesiranje svjetskih medija, šansa je Bosne i Hercegovine da popravi svoj ugled u očima javnosti širom svijeta. To, pak, nije stav Hrvatske demokratske zajednice BiH. Njihov glasnogovornik Mišo Relota smatra da BiH „neće odgovoriti izazovu na visokom nivou, ali i da je za očekivati da će zajedničkim promišljanjem tročlanog Predsjedništva BiH prouzrokovana šteta biti svedena na minimum“.
Ipak, Srećko Latal, analitičar Međunarodne krizne grupe za BiH, ističe kako se javnost u BiH često ponaša pretjerano kritizerski. Također smatra da je zemlji potrebna podrška, a ne kritiziranje svakog koraka. On predsjedavanje BiH Vijećem sigurnosti UN-a vidi kao veliku priliku, ali i izazov za našu zemlju.
