Nužnost reforme pravosudnog sistema:
Dijalog i poštivanje EU standarda – ključ do adekvatne pravde u BiH
Piše: Vedran Vojinović
{artsexylightbox}U proteklom periodu u političkom životu Bosne i Hercegovine bilo je dosta govora o reformi pravosuđa. Svim građanima Bosne i Hercegovine u interesu je funkcionalno pravosuđe i to je ono što Evropska unija podržava, a što je onemogućeno razmiricama političkih stranaka na vlasti. Sva ta neslaganja padaju u sjenu pred stvarnošću izazova koje je pred nas postavila Evropska unija a koji kao apsolutni imperativ imaju demokratsko funkcioniranje pravosudnih organa i adekvatan pristup pravdi svim građanima Bosne i Hercegovine.
Započet proces pregovora
U tom smjeru započeti su i procesi pregovora o reformi pravosuđa između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. Sastanci su održani u Banjoj Luci, Sarajevu i Mostaru. Predstavnici Evropske unije su predstavnicima vlasti Bosne i Hercegovine dostavili preporuke i tehnički upitnik o reformi pravosuđa, na koji su predstavnici vlasti BiH dužni odgovoriti do 31. augusta 2011. godine. Bakir Dautbašić, sekretar Ministarstva sigurnosti BiH, koji je prisustvovao ovim sastancima, objasnio je za javnost detalje o upitniku: „Riječ je o tehničkom upitniku napisanom na više desetina stranica, na koji će odgovore u narednom periodu davati svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo pravde BiH na kraju će sublimirati sve odgovore i dostaviti ih Delegaciji EU u BiH.“ Prema određenim mišljenjima, sastanci su pokazali i velika neslaganja u ciljevima reforme pravosuđa predstavnika vlasti iz Federacije BiH i RS-a. To ne mijenja činjenicu da su preporučene izmjene prijeko potrebne za održavanje demokratskog sistema i osiguranja ljudskih prava i pravne sigurnosti građana. Dijalog vlasti unutar Bosne i Hercegovine, kao i sa Evropskom unijom, predstavlja ključni korak prema usklađivanju bh. pravosuđa s evropskim i svjetskim standardima.
Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir vjeruje kako je otvaranje strukturiranog dijaloga BiH s EU-om početak procesa promjena pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine, u smislu njegovog restrukturiranja, nadogradnje i dorade zakonskih okvira. „Dva su cilja na tom putu, poboljšanje njegovog funkcioniranja i postizanje većeg stepena neovisnosti, ali i ispunjavanja uvjeta za približavanje euroatlantskim integracijama. Dijalogom, kompromisom i radom možemo i moramo činiti pomake te voditi ovu zemlju ka ljepšoj i sigurnijoj budućnosti“, izjavio je Budimir za javnost.
Efikasnost sudova
Jedna od najčešćih zamjerki na rad sudova i pravosuđa je svakako i sporost u rješavanju predmeta te opća neefikasnost sudova. Zato je u maju 2010. godine u Republici Srpskoj s radom počelo pet privrednih sudova, u cilju bržeg i efikasnijeg rješavanja privrednih pitanja u tom entitetu. Okružni privredni sudovi u Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Trebinju i Doboju, kao i Viši okružni sud u Banjoj Luci su, po riječima predsjednika RS-a Milorada Dodika, odgovor na zahtjeve poslovne zajednice RS-a koja je željela brže rješavanje privrednih sporova i poboljšanu efikasnost rada pravosuđa. Ovakva praksa je svakako korak naprijed u reformi pravosuđa BiH, međutim, postavlja se pitanje zašto se isto ne uradi i u Federaciji BiH. Za vrijeme SFR Jugoslavije u BiH je postojalo šest okružnih privrednih sudova, između ostalog i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru itd., kao i Viši privredni sud. Nakon raspada Jugoslavije, na privredne sudove, kao jedne od najvažnijih dijelova pravosuđa, kao da je zaboravljeno, sve do njihove uspostave u RS-u prošle godine. Federaciju tek čeka suočavanje s problemom prenatrpanosti sudova, jer i pored 38 sudova koji sada postoje u Federaciji (10 kantonalnih, 27 općinskih i Vrhovni sud Federacije BiH) predmeta je jednostavno previše. Dioba na specijalizirane sudove kao što su privredni ključ je rasterećivanja bosanskohercegovačkog pravosuđa. Evropska unija od BiH traži hitnu i efikasnu reformu pravosudnog sistema i nije je briga za političke „kontroverze“ koje ona donosi. Ipak, čini se da je civilni sektor mnogo razumniji i spremniji na kompromis od vladajućih stranaka, što je pokazala i grupa nevladinih organizacija „Mreža pravde BiH“ organizacijom okruglog stola „Ljudska prava i pravosuđe u Bosni i Hercegovini“ početkom juna 2011.
Kao osnovni problem na ovom okruglom stolu spomenut je budžetski deficit. Međutim, kako i sami eksperti tvrde, ovaj problem može se prevazići ako se broj budžeta smanji sa sadašnjih 14 na bar četiri (entitetski, BD i državni). Uvođenje specijaliziranih sudova u cilju smanjenja preopterećenja sudova (kao što je primjer dobre prakse iz RS-a pokazao) svakako će ubrzati procese i povećati efikasnost pravosudnih organa. Inače, prema izvještaju Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH najveći broj žalbi građana odnosi se na neučinkovitost pravosuđa i uprave, odnosno na povredu prava na suđenja u razumnom roku. To povlači zaključak da je rasterećenje sudova, u cilju osiguranja bržeg i efikasnijeg rada, jedan od osnovnih imperativa ove reforme.
Drugi imperativ odnosi se na harmonizaciju zakona. Zaključeno je da je potrebno hitno sastaviti konačan spisak zakona koji trebaju izmjene, a u svrhu usklađivanja sa Zakonom o zabrani diskriminacije. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na nivou BiH također zahtijeva hitno usvajanje, kao što je slučaj i s ujednačavanjem prakse kantonalnih i entitetskih sudova s praksom Suda BiH.
Fotografije: Atlantska inicijativa
