Peter Sorensen preuzeo dužnost

Evropska unija je tu da pomogne BiH

Pripremio: Tim Atlantske inicijative

sorensen{artsexylightbox}Predajući akreditivna pisma predsjedavajućem Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Komšiću, novoimenovani šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Evropske unije ambasador Peter Sorensen započeo je u petak, 9. septembra, mandat u našoj zemlji.

Nakon predaje akreditiva Sorensen je preuzeo vodstvo nad Delegacijom Evropske unije kao i Uredom EUSR-a. Time je aktivirano ojačano prisustvo Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Promijenjena i pojačana prisutnost, zasnovana na Lisabonskom ugovoru, ima za cilj unapređenje saradnje Unije s Bosnom i Hercegovinom. To je podržano sa više od 660 miliona eura pretpristupne pomoći od 2007. do 2013. godine, podsjetili su iz EU najavljujući Sorensenov dolazak u Bosnu i Hercegovinu.

Danac Peter Sorensen je imenovan odlukom Vijeća EU od 18. jula 2011. za specijalnog predstavnika u Bosni i Hercegovini i odlukom visoke predstavnice Catherine Ashton za šefa Delegacije i ambasadora Delegacije Evropske unije u BiH.

 

Domaća zadaća

Predsjedavajući Komšić je ambasadoru Sorensenu, u ime članova Predsjedništva BiH i u lično ime, poželio srdačnu dobrodošlicu i uspješnu dvostruku misiju u Bosni i Hercegovini. Istakao je pritom da, pored toga što se u BiH u posljednje vrijeme mnogo toga uradilo i promijenilo nabolje, nas sve skupa čeka još dosta posla i provođenja reformi u našoj zemlji, neophodnih za ubrzanje njenog puta prema Evropskoj uniji.

Komšić je, kako je saopćeno iz Predsjedništva BiH, naglasio novoimenovanom ambasadoru da će u toku vršenja svoje misije u Bosni i Hercegovini imati punu podršku u Predsjedništvu, kao i svim drugim državnim institucijama BiH. Kasnije je predsjedavajući Predsjedništva BiH izjavio za medije da je svjestan da posao domaćih političara ne može uraditi niko sa strane, pa ni specijalni predstavnik EU Peter Sorensen, koji je u Bosnu i Hercegovinu došao sa ojačanim mandatom.

Sorensen je kazao da je Evropska unija posvećena Bosni i Hercegovini, kao i drugim zemljama zapadnog Balkana, te da će raditi na primjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s ciljem izgradnje partnerskih odnosa i stjecanja uvjeta za apliciranje za kandidatski status, za što je neophodna saradnja sa svim nivoima vlasti u BiH. Također je rekao da će Bosna i Hercegovina sasvim sigurno postati članica Evropske unije, čime je opovrgao informacije koje su bile suprotne toj tvrdnji, a koje su se nedavno pojavile u javnosti.

Istoga dana Sorensen se u Sarajevu susreo i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, a prije toga s predsjedavajućim Doma naroda i Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Ognjenom Tadićem i Denisom Bećirovićem, s kojima je održao prvi radni sastanak nakon predaje akreditiva. Špirić je informirao ambasadora Sorensena o provedenim reformama i napretku postignutom nakon Dejtonskog sporazuma, kao i izazovima koji stoje pred Bosnom i Hercegovinom.

Predsjedavajući Vijeća ministara je upoznao specijalnog predstavnika EU sa svojim viđenjem razvoja unutrašnjopolitičke situacije. Ocijenio je da je Bosna i Hercegovina sada na prekretnici kada domaći lideri moraju preuzeti odgovornost za vođenje procesa u zemlji. Špirić je naglasio da je jedina garancija demokratskog razvoja Bosne i Hercegovine kontinuirani unutrašnji dijalog, a da uloga međunarodne zajednice u ovoj zemlji treba biti savjetodavna na njenom evropskom putu.

Tokom susreta s Tadićem i Bećirovićem, Sorensen je podsjetio da se mandat specijalnog predstavnika EU temelji na strateškim ciljevima EU u Bosni i Hercegovini i zaključcima Vijeća EU vezanim za našu zemlju iz marta ove godine.

Unutar tih ovlaštenja, očekuje se da će biti ostvareno kvalitetno i efikasno partnerstvo njegovog ureda s vlastima ne samo na državnom nego i na svim drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, što će svakako biti od pomoći ukoliko naša zemlja želi kvalitetno i na vrijeme ispunjavati uvjete na putu ka pridruženju Evropskoj uniji, saopćeno je poslije sastanka s čelnicima Parlamenta BiH.

 

Partnerstvo s vlastima

U prvom obraćanju javnosti po preuzimanju dužnosti, na pres-konferenciji u sjedištu Delegacije EU u Sarajevu, Sorensen je ponovio ono što je rekao bh. zvaničnicima da je Evropska unija snažno posvećena konačnom cilju – evropskim integracijama suverene i ujedinjene Bosne i Hercegovine.

– Upravo ta posvećenost je nešto što je dalje vodilo predanost EU i njen fokus ovdje u Bosni i Hercegovini. Što se tiče EU, naš glavni cilj u predstojećim godina jeste da nastavimo i intenziviramo rad u partnerstvu sa svim vlastima i akterima. Mi, bh. vlasti, kao i Delegacija EU, imamo radni plan, a to su zaključci Vijeća EU o Bosni i Hercegovini usvojeni 21. marta ove godine. U ovim zaključcima imate sve odgovore na potencijalna pitanja misije EU, kao i specijalnog predstavnika. Međutim, ako bismo to rezimirali, možemo reći jednu stvar – mi koji ovdje vodimo sve aktivnosti fokusiramo se na EU – kazao je Sorensen i odmah odbacio mogućnost da će neko iz Evropske unije raditi posao domaćih političara.

Ovaj diplomat je istakao da u postizanju tog cilja svako u Bosni i Hercegovini ima vodeću ulogu, navevši pritom građane, vlasti, medije itd. Zajednički napor svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i posvećenost njenih građana, jednostavno su neophodni za stvarnu EU perspektivu, nedvosmislen je Sorensen.

Novi specijalni predstavnik rekao je da se EU kratkoročno želi fokusirati na pružanje pomoći naporima vlasti da ispune neophodnu domaću zadaću kako bi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH (SSP) stupio na snagu.

– Mislimo da je ovo jako bitno. To je i naš mandat koji nam je Vijeće dalo i nadamo se da će i vlasti to uraditi. Da bi SSP stupio na snagu, potrebno je da postoji sveukupna i odgovarajuća implementacija privremenog sporazuma, dijela SSP-a koji je već na snazi. To naročito znači usvajanje zakona o državnoj pomoći, koji treba da bude usklađen sa EU, a to znači i da trebamo vidjeti jedan kredibilan napor u provođenju presude u slučaju „Sejdić i Finci“. Ispunjavanje ovih obaveza je nužno da bi Bosna i Hercegovina i njen zahtjev za članstvo u EU bili kredibilni. Spremni smo da pomognemo u vezi s popisom stanovništva na državnom nivou. To je ključni zakonski akt za Bosnu i Hercegovinu, za socioekonomski razvoj, kao i da bi sama zemlja mogla odgovoriti na pitanja koja se nalaze u upitniku za prijem u EU – kazao je Sorensen.

Također, Evropska unija želi osigurati da ključni sektori – pravosuđe, administracija, ekonomija i generalno infrastruktura – budu spremni da odgovore visokim zahtjevima članstva u EU. Sorensen nije zaboravio spomenuti da su sve to razlozi za pojačano prisustvo u Bosni i Hercegovini. Svi poslovi će se raditi u partnerstvu s institucijama BiH. Sorensen veli da je zadovoljan što mu je upravo to za vrijeme sastanka naglasio predsjedavajući Komšić, odnosno da su institucije Bosne i Hercegovine u potpunosti svjesne svoje odgovornosti da bi se pokrenuo proces evropske integracije. Demantirao je i da je ikada govorio da je Dayton stvar prošlosti. Naprotiv, Sorensen je podsjetio da je Vijeće EU u zaključcima navelo da je u potpunosti predano realizaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Neće se libiti ni da posegne za represivnim mjerama ako bude potrebno kako bi ispunio mandat iako će njegova primarna zadaća biti podsticanje domaćih političara da ispunjavaju obaveze iz evropskog puta. O tome se razgovaralo u isto vrijeme kada je Vijeće Evropske unije donosilo zaključke u vezi s pojačanim angažmanom u Bosni i Hercegovini.

– Jasno je naznačeno kada i pod kojim uvjetima ove mjere možete koristiti. Ako postoje ma kakve prijetnje stabilnosti Ustava, postoji mogućnost da EU predloži zemljama članicama i Vijeću EU da pribjegne ovim mjerama. To nisu mjere koje provodi OHR, jer mi nismo OHR. I kao što je već rečeno, i kao što je visoki predstavnik rekao, naši mandati su jasni, razdvojeni. Jasno je šta on radi i šta ja radim. Moja uloga nije da budem neki posrednik, jer je to odgovornost političkih lidera. Mislim da oni to razumiju. Čitao sam u medijima da postoji određeni pomak. Ipak ću apelirati na političke lidere da izvrše svoj dio obaveza. Također ću objasniti i neophodnost da mi kao EU imamo partnera s kojim ćemo raditi. Po vama to može biti medijacija, ali to je više kao uzajamno partnerstvo i zajednički rad – rekao je Sorensen, donekle otkrivši svoje karte.

Zanimljivo je i viđenje predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Igora Radojičića, koji je izjavio kako ne očekuje od Sorensena da “bude još jedan visoki predstavnik, jer je i jedan previše”.

– Ne očekujem nametanje rješenja i još jednog visokog predstavnika. Očekujemo da nam novi evropski predstavnik donese određene prakse, ideje o standardima EU, i koji će nam omogućiti i olakšati procedure koje nas vode do evropskih fondova – kazao je Radojičić.

 

Prvi korak

Sorensenov dolazak u Bosnu i Hercegovinu među prvima su pozdravili britanski ministar vanjskih poslova William Hague, američki ambasador u Sarajevu Patrick Moon i zastupnica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon. Hague je naglasio da je od ključnog značaja da politički lideri Bosne i Hercegovine blisko sarađuju sa Sorensenom, Evropskom unijom, Uredom visokog predstavnika i ostatkom međunarodne zajednice kako bi Bosna i Hercegovina mogla ponovno ubrzati svoje usporeno kretanje ka EU. Prvi korak ka ovom, smatra šef britanske diplomatije, mora biti formiranje široke koalicione vlade, sposobne i spremne da donesi teške odluke o reformi.

Upravo od brzine rješavanja tog pitanja zavisi dinamika daljnjeg napredovanja Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, kao i da li će Sorensen uspjeti napraviti prekretnicu u evropskim integracijama zemlje. Bosna i Hercegovina je 11 mjeseci s Vijećem ministara u tehničkom mandatu. Takva situacija je neodrživa, a odgovornost za sudbinu zemlje leži na domaćim liderima, poruka je koju će Sorensen prenijeti u narednim danima političarima u Bosni i Hercegovini od kojih se očekuje da počnu raditi svoj posao. Oni koji se nadaju da će Sorensen preuzeti tu vrstu obaveze ostat će razočarani.

Foto: Oslobođenje