O čemu smo pisali u 2011.
Godina izazova
Pripremila: Hannah Coleman
Protekla godina obilježena je brojnim krizama i u Bosni i Hercegovini i u svijetu. Mnoge stvari uzdrmale su širu javnost i natjerale nas da razmislimo o sigurnosnim prioritetima za budućnost. Pregledajući objavljene teme u izdanjima biltena Atlantske inicijative i u širem medijskom fokusu, s pravom možemo zaključiti da je 2011. bila godina velikih izazova.
Kontinuirane društvene promjene i ustanci jačali su širom svijeta. U Velikoj Britaniji ovog ljeta dogodili su se nezapamćeni neredi, koji su pokazali kako su i jake, cijenjene nacije poput Velike Britanije, zapravo ranjive pod pritiscima društvenih kriza. Neredi u Grčkoj zbog budžetskih rezanja, korupcije i ogromnog duga države samo su neka od pitanja koja tek treba riješiti. Ova tema bila je središte mnogih rasprava unutar Evropske unije. Uslijed svih navedenih faktora, euroskepticizam je vidno jačao ove godine.
Libija, Palestina
Višemjesečnoj krizi u Libiji došao je kraj nakon što je Moamer Gadafi svrgnut s vlasti, a kasnije pronađen i ubijen. Kako će se nova libijska vlada pokazati, također ćemo tek vidjeti. Palestina je bila u središtu pozornosti nakon što je i UNESCO odlučilo da je primi u clanstvo uprkos protivljenju SAD-a. U SAD-u, s druge strane, iako se vrlo malo pisalo o Occupy Wall Street protestima i u američkim i domaćim medijima, ovaj pokret opasno je uzdrmao temelje kapitalističkog društva.
U ljeto, vijest o terorističkom napadu u Norveškoj desničarskog ekstremiste Andersa Behringa Breivika, u kojem je ubijeno mnogo mladih ljudi, bila je udarna na svim međunarodnim TV stanicama i novinama. Ovaj zločin izazvao je međunarodnu zajednicu, ali i svakog pojedinca, da preispita svoju dotadašnju percepciju terorizma.
Kriza u svijetu, kriza u BiH?
Godina 2011. nije dobro počela ni za Bosnu i Hercegovinu, uz medijske reakcije na bosanskohercegovačko predsjedavanje Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda (VSUN) u januaru. To je trebao biti trenutak u kojem će Bosna i Hercegovina pokazati ostatku svijeta šta može ponuditi – znanje kroz vlastita iskustva. Umjesto toga, bh. predsjedavanje je jako kritizirano u domaćim medijima, posebno zbog nespremnosti uslijed neformiranja nove državne vlasti poslije izbora u oktobru 2010. Mnogi su mislili da je promašaj što se od jedne zemlje koja je ostala pod nekom vrstom protektorata međunarodne zajednice očekuje da predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a.
Nažalost, u 2011. Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjet za početak primjene Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) postavljen u aprilu 2010. na ministarskom sastanku u Tallinnu – da uknjiži 69 lokacija s perspektivnom nepokretnom vojnom imovinom na državu. Jedna trećina tih lokacija već je spremna za knjiženje, ali ostaju manje komplikacije sa ostatkom. No, za to je potrebno formiranje novog Vijeća ministara BiH i politička volja da uvjet iz Tallinna bude ispunjen, a zemlja nastavi koračati ka NATO-u. S druge strane, neke od lokacija, iako perspektivne, bile bi od veće koristi lokalnoj zajednici nego vojsci. Takav je i nekadašnji Titov tajni bunker kod Konjica, koji bi bio isplativiji kao turističko odredište i galerija za umjetničke izložbe i manifestacije nego da zadrži prvobitnu namjenu.
Nedostatak državne vlade značajno je usporio napredovanje prema članstvu u NATO-u, ali i Evropskoj uniji, kako je jasno naglašeno u najnovijem izvještaju Evropske komisije. Brigadni general David Enyeart, koji je bio zapovjednik NATO-ovog štaba u Sarajevu do 15. juna, rekao je: „Osnivanje Vijeća ministara je okidač za daljnji razvoj. Dok se to ne dogodi, saradnja s NATO-om nastavit će se kroz Partnerstvo za mir.“ Ovakva izjava još jednom ukazuje na hitnost formiranja vlade na državnoj razini kako bi se pristupilo MAP-u.
Na pogoršanje sigurnosne situacije u Bosni i Hercegovini utjecao je i napad 23-godišnjeg Mevlida Jašarevića, pripadnika vehabijske organizacije, na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu 28. oktobra, u kojem je teško ranjen 41-godišnji policajac Mirsad Velić, angažiran na osiguranju zgrade ambasade. Napadač je uhapšen, kao i njegovi pomagači, i protiv njih se vodi proces pred Sudom BiH. No, sam događaj otkrio je mnoge rupe u sigurnosnom sistemu, na čijem otklanjanju valja raditi.
Na domaćoj sigurnosnoj sceni u 2011. su još neki problemi izašli na svjetlo dana, a uzavrela retorika, koja je dolazila prije svega iz Republike Srpske u vidu prijetnji otcjepljenjem, dovela je gotovo do usijanja odnose unutar Bosne i Hercegovine. Ovim temama bavila se i studija Procjena potencijala za obnavljanje etničkog nasilja u BiH, koju su sačinili Vlado Azinović, Kurt Bassuener i Bodo Weber (Atlantic Initiative, Democratization Policy Council).
Povećana pozornost posvećena je i maloljetničkoj delinkvenciji, kao rastućem problemu ne samo u Bosni i Hercegovini. Neadekvatan zakonski odgovor je dio problema, ali delinkventno ponašanje mladih ipak otvara pitanja o društvu kao cjelini, obrazovanju i uključivanju ekonomskih faktora – siromaštva i nezaposlenosti. Krajnje je vrijeme da političari adresiraju ove prave probleme.
Sve u svemu, 2011. nije bila pozitivna godina. Ekonomska kriza počela je da pokazuje da nema namjeru usporavanja. Naredna, 2012., mogla bi biti teška godina, sa još više izazova.
