Zoran Šajinović, pomoćnik ministra odbrane za međunarodnu saradnju, za Atlantsku inicijativu:
I dalje imamo odlične odnose s NATO-om
{artsexylightbox}Naša zemlja nalazi se u vrlo nezahvalnom položaju u odnosu na ulazak u NATO. Uslov koji je pred nas postavljen (a nije ispunjen) i dalje je kočnica sjevernoatlantskim integracijama, ali i stabilnosti i sigurnosti naše zemlje. O tome kakav nam je sada status, koji su sljedeći koraci, i o drugim pitanjima razgovarali smo s pomoćnikom ministra odbrane za međunarodnu saradnju Zoranom Šajinovićem.
Kakvi su odnosi BiH i NATO-a nakon što nismo ispunili uslov za MAP, kakav nam je status?
Što se tiče samog uvjeta za pristupanje Bosne i Hercegovine MAP-u u punom kapacitetu, odnosno za mogućnost podnošenja i implementacije prvog Godišnjeg programa rada, moram reći da to već osobno doživljavam pomalo kao frustraciju. Činjenica je da godinu dana nakon što smo službeno dobili zahtjev, i nakon što je postavljen taj uvjet, Bosna i Hercegovina još uvijek nije u situaciji u cijelosti implementirati taj moćni alat suradnje s NATO-savezom zbog neispunjenja uvjeta. S druge strane, činjenica je također da ispunjenje tog uvjeta u njegovom punom obimu i nije tako jednostavno. Naime, rješavanje imovinskopravnih odnosa u Bosni i Hercegovini nije nimalo jednostavan izazov. Znam da fizičke osobe imaju administrativne teškoće da registriraju imovinu koja ni na koji način nije predmetom bilo kakvih sporenja (pa tako niti političkog sporenja). Ovdje ipak imamo zahtjev da se riješi pitanje knjiženja 69 lokacija, a za mnoge od tih lokacija se ispostavilo da ne postoji adekvatna dokumentacija koja omogućuje da se to riješi. No, naravno, ovo nije vrijeme za izgovore, i ovo ne treba biti izgovor. Vjerujem ipak da je bilo mogućnosti da se iskaže kredibilan napor, tj. da se demonstrira početak rješavanja ovog problema. Razlog više za to vidim u činjenici da NATO ovo vidi kao jedno važno tehničko pitanje. Ali jednako tako ovaj kriterij NATO-a je zapravo jedan test kredibilnosti težnji Bosne i Hercegovine da pristupi Savezu, i jedan test sposobnosti institucija BiH da donose odluke i da stanu iza preuzetih obveza. Za sada, taj test nismo ispunili.
Važi li još naša aplikacija za MAP, ili bismo, kad bismo ispunili taj uslov, morali ponovo aplicirati?
BiH je zapravo tehnički članica Akcijskog plana za članstvo (MAP). Još uvijek stoji uvjet da Vijeće NATO-a u stalnom zasjedanju, dakle Vijeće Sjevernoatlantskog saveza (NAC), može prihvatiti Godišnji program Bosne i Hercegovine nakon što uvjet bude ispunjen. To podrazumijeva da kada se promijene okolnosti, kada se ili promijeni status implementacije postojećeg uvjeta ili pak uvjet revidira, Bosna i Hercegovina može podnijeti svoj Godišnji nacionalni program. Ja se nadam da će se to dogoditi vrlo skoro. Sam MAP je ciklični program koji se odvija u toku jednogodišnjeg perioda i počinje aplikacijom (prijedlogom programa), koja se razmatra u rujnu svake godine. Moje su nade da ova godina i ovaj rujan neće biti još jedna propuštena prilika za Bosnu i Hercegovinu.
Šta to znači za naše odnose s NATO-om sada? Jesmo li izgubili na kredibilnosti?
Mislim da mi imamo dosta stabilne i uređene instrumente suradnje s NATO-om. Kao što vam je poznato, mi od 2007. godine sudjelujemo u Individualnom program suradnje (IPP), koji svake godine dogovaramo s NATO-om. Mi smo također u programu Proces planiranja i revizije (PARP). Sudjelujemo u programu Intenzivirani dijalog, gdje smo obavili najmanje po jednu rundu konzultacija po svim relevantnim poglavljima sa sjedištem NATO-a. Imamo, kao jedan vrlo moćan instrument suradnje, i program IPAP, koji u ovom trenutku koristimo kao zamjenu za MAP. Ono što je specifičnost suradnje u obrambenim i vojnim pitanjima između države partnera i NATO-a jest da je PARP zapravo jedna konstanta kroz svaku fazu institucionalnih odnosa BiH i NATO-a. To znači da se u obrambenim i vojnim pitanjima, koja će zapravo činiti jedno poglavlje našeg Godišnjeg nacionalnog programa suradnje s NATO-om, suštinski stvari neće puno izmijeniti u odnosu na postojeći instrument suradnje. Zapravo je MAP trebao i treba poslužiti da s jedne strane doprinese kvaliteti suradnje Bosne i Hercegovine i NATO-a u obrambenim i vojnim pitanjima, ali još više od toga da na neki način napravi jedan kvalitativni pomak iz primarno suradnje iz područja obrane i sigurnosti na druga relevantna područja. Govorim o preostala četiri poglavlja MAP-a (obrambena i vojna pitanja, ne slučajno, zapravo nisu ni prvo poglavlje). Prvo poglavlje su politička i gospodarska pitanja (a potom dođu obrambena i vojna), zatim pitanja resursa, sigurnosna pitanja (pitanja zaštite), i na kraju pravna pitanja. Dakle, i ova druga pitanja su jako relevantna i sve više su relevantna kako smo bliže procesu ulaska u NATO.
Ako bih se vratio na sama obrambena i vojna pitanja, ono što će predstavljati bitnu razliku između sadašnjeg instrumenta suradnje, oblika i sadržaja suradnje Bosne i Hercegovine i NATO-a, i onoga koji ćemo imati kada budemo implementirali IMP, jest u tome da će ono što sada implementiramo za jedan mali, posebno tretirani dio strukture Oružanih snaga BiH (OSBiH), biti preslikano i implementirano na cjelokupnu strukturu OSBiH. Dakle, u MAP-u će obrambena i vojna pitanja i partnerski ciljevi koje mi implementiramo kroz PARP biti implementirani na cjelokupnu strukturu OS-a, dok u ovom trenutku mi partnerske ciljeve implementiramo samo za jedan dio strukture OS-a, koji je deklariran kao mogući doprinos Bosne i Hercegovine za NATO vođene operacije. S te strane, kao poseban izazov vidim potrebu da se osiguraju dostatni resursi, prije svega materijalni, a onda i potrebni ljudski resursi.
Kakve sada aktivnosti provode OSBiH i Ministarstvo odbrane BiH da bi se riješilo pitanje nepokretne vojne imovine do septembra?
U Ministarstvu obrane i OSBiH bavimo se pitanjima koja su u nadležnosti ovih institucija. Ono što je do sada urađeno jest da je uz pomoć NATO stožera u Sarajevu izvršena analiza postojeće imovinskopravne dokumentacije. Radi se na tome da se pribavi nedostajuća dokumentacija (kao što je odgovarajuća katastarska skica parcela o kojima je riječ, katastarski izvadak, ili pak druga dokumentacija), koja je nužan element jedne aplikacije za upis vlasništva u odgovarajući registar. Dakle, rade se pripreme kako bi se u trenutku kada se postigne politički dogovor o metodologiji rješenja ovog pitanja moglo u relativno kratkom roku govoriti o ispunjenju uvjeta, o registraciji ovih lokacija kao državne imovine koja će biti na upotrebi OSBiH.
Pripremila: Jasna Pekić
Fotografija: Ministarstvo odbrane BiH
