Glavni razlog za ovu zabrinutost je eskalacija progona Ujgura u Kini, čije metode i načine provođenja eksperti označavaju genocidom
Piše: Mirnes Kovač
Prije 12 godina, 29. januara 2009. godine, desio se čuveni skandal “One minute” na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Na jednoj od sesija Foruma tadašnji turski premijer Recep Tayyip Erdogan ljutito je prekinuo moderatora da bi replicirao izraelskom predsjedniku Shimonu Peresu, koji je ostrašćeno branio trosedmičnu izraelsku ofanzivu protiv Hamasa u Gazi.
“Kada je riječ o ubijanju, vi taj posao veoma znate!”, kazao je tom prilikom Erdogan, osudivši sve one koji aplaudiraju “ovim ubicama djece i nevinih civila”.[1]
Erdogan je čak demonstrativno napustio Forum, a od ovog istupa primjetno je njegovo sve glasnije zagovaranje i odbrana ugroženih manjinskih muslimanskih zajednica širom svijeta.[2]
Šutnja na zločine protiv turskih rođaka
Sve donedavno Turska je sličnu podršku davala i Ujgurima, ugroženoj turkijskoj etničkoj zajednici u Xingjang regionu Kine. Ovaj narod je posljednjih godina izložen sistemskom progonu i ugnjetavanju od kineskih vlasti, što su Sjedinjene Američke Države nedavno zvanično nazvale genocidom.[3]
Stav Amerike doveo je Tursku u veoma neugodan položaj, čiji su zvaničnici u posljednje vrijeme o pitanju Ujgura prilično tihi, a čemu ponajbolje svjedoči “gromoglasna” šutnja Erdogana, koji se godinama na svjetskoj sceni ističe kao globalni zaštitnik ugroženih muslimana, a uz to je nerijetko lidere zapadnih zemalja prozivao i optuživao za islamofobiju.
No, danas je Turska samo korak od ratifikacija sporazuma o ekstradiciji sa Kinom. Ovaj sporazum bi dodatno ugrozio one Ujgure koji se pokušavaju spasiti od kineske genocidne kampanje, ali i one Ujgure koji su već našli utočište u Turskoj.
Sporazum s Turskom Kina je ratificirala 26. decembra 2020. godine na Nacionalnom narodnom kongresu, a državni kineski mediji su istakli da će biti korišten i u svrhe borbe protiv terorizma.[4] Na vijest o ratifikaciji reagirao je Dilxat Raxit, glasnogovornik Svjetskog ujgurskog kongresa, egzilantske organizacije sa sjedištem u Njemačkoj.
“Ovaj ugovor o izručenju izazvat će zabrinutost kod Ujgura koji su pobjegli iz Kine, a još nemaju tursko državljanstvo”, izjavio je Raxit za AFP.[5]
S druge strane, Turska još uvijek nije ratificirala sporazum, a turski opozicioni političari zajedno s ujgurskim aktivistima u Turskoj i udruženjima za zaštitu ljudskih prava vrše pritisak na turske vlasti da odbiju sporazum i spriječe da on “postane instrument progona” Ujgura, kojih u Turskoj prema procjenama ima oko 50 hiljada.
Očekivalo se da će turski parlament ratificirati ovaj sporazum 26. januara 2021. godine, međutim to se nije desilo.
Dan kasnije, Meral Aksener, predsjednica opozicione Stranke dobra (Iyi Partisi), izjavila je kako se još uvijek čeka odobrenje Velike skupštine Turske.
“Pitam se da li će se usuditi staviti ovo na dnevni red Odbora za vanjske poslove”,
kazala je Aksener svojoj parlamentarnoj grupi.[6] Ko god preda ovaj pakt na parlament, potpisat će se pod „zločine protiv naše (ujgurske) rodbine i nosit će ga kao oznaku sramote doživotno”, dodala je.
Slične kritike došle su i od nekih turskih političara iz CHP stranke.
Naglo ekonomsko prisustvo Kine u Turskoj
Glavni razlog za ovu zabrinutost je eskalacija progona Ujgura u Kini, čije metode i načine provođenja eksperti označavaju genocidom.
Prema podacima koje objavljuju međunarodne organizacije za ljudska prava vjeruje se da je više od milion etničkih Ujgura pritvoreno u specijalnim kampovima za preodgoj, a sve je više dokaza o restrikcijama iz domena vjerskih uvjerenja i kulturoloških praksi, o shemama za prisilni rad, masovnom nadziranju, pa čak i prisilnom abortusu i sterilizaciji žena!
O kakvim ozbiljnim sistemskim progonima Ujgura se radi najbolje govori potez Twittera, koji je ‘zaključao’ (locked) zvanični profil Ambasade Kine u Washingtonu zbog tvita objavljenog 7. januara 2020. godina u kome se ujgurske žene dehumanizirajuće opisuju kao “mašine za pravljenje beba” prije intervencije vlade u sklopu spomenutih programa.
Ovaj način ugnjetavanja Ujgura indikator je da Kina, zapravo, ubija Ujgure.
“Čudno je da se Kineska ambasada u Washingtonu putem tvita nedavno pohvalila kako su smanjili stopu rasta ujgurskog stanovništva sa 12 na šest procenata na hiljadu ljudi. Dakle, za jednu godinu su prepolovili rast stanovništva. A kako to možete učiniti bez prisilnih abortusa, što je upravo ono na što su ujgurski egzilanti i izbjeglice ukazivali svjetskoj javnosti”, kazali su analitičari američkog Cato instituta Eric Gomez i Mustafa Akyol.[7]
U Turskoj se zvanično negira promjena politike prema Ujgurima jer je to nepopularno među konzervativnim glasačkim tijelom koje podržava vladajući režim. Međutim, saradnja Kine i Turske je na visokom nivou.
Kina intenzivno radi da od Turske načini važnu kariku u svojoj Inicijativi “Pojas i put” (Belt and Road Initiative – BRI). Recimo, prošlog ljeta Narodna banka Kine spasila je pad turske lire, upravo u vrijeme kada turska vlada nigdje drugo nije mogla osigurati ovakvu vrstu aranžmana.
Najveća kineska investicija u Turskoj je izgradnja termoelektrane u Adani, a nakon nedavnog povlačenja Volkswagena iz Manise Xiaomi otvara svoje proizvodne pogone u Avcilaru.[8] Ovo su samo neki od pokazatelja sve intenzivnijih ekonomskih veza između Kine i Turske.
Ujguri kao kolateralna šteta
Rusko-turski odnosi značajno su popravljeni nakon pokušaja vojnog udara u Turskoj 15. jula 2016. jer je Rusija pružila otvorenu pomoć vladajućem režimu.
Turska se sada intenzivnije okreće Kini zbog efikasnosti koju je Kina demonstrirala isporukom vakcina protiv COVID-a 19. Nakon početnih tri miliona doza koje su iz Kine stigle krajem decembra prošle godine, Turska je zvanično otpočela svoj program vakcinacije 14. januara ove godine.
Već naredne sedmice, obraćajući se novinarima nakon molitve petkom 22. januara u Istanbulu, Erdogan je najavio da će Turska uskoro dobiti 10 miliona doza vakcina Sinovac Biotech. I doista, 25. januara iz Kine je stigao kontingent od šest i po miliona doza, a 29. januara i preostalih tri i po miliona doza.[9]
Ovo je itekako bitno za Tursku, posebno radi turizma, glavnog oslonca turske ekonomije. Globalna utrka za dovoljne količine vakcina protiv COVID-a 19, izgleda da je najbolji indikator da će u Turskoj postizanje jakih trgovinskih veza imati prioritet nad ljudskim pravima i zaštitom ugroženih muslimana. Očigledno su pogoršani odnosi sa zapadnim silama Tursku učinili primamljivim ciljem alternativne supersile Kine u novom post-COVID-19 svijetu, a Ujguri bi u ovoj konstelaciji odnosa mogli biti najočitija kolateralna šteta bez obzira na to što njihovo ugnjetavanje i progon nimalo nisu drukčiji od onih zbog kojih je Erdogan eksplodirao u Davosu prije 12 godina, a i mnogo puta kasnije igrajući na profitabilnu kartu panislamskog populizma.
[1] Izvor: Tportal, “Erdogan postao heroj nakon svađe s Peresom”. Dostupno na: https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/erdogan-postao-heroj-nakon-svade-s-peresom-20090130
[2] Associated Press, “Recep Erdogan storms out of Davos after clash with Israeli president over Gaza”, The Guardian, 30. januar 2009. Dostupno na: https://www.theguardian.com/world/2009/jan/30/turkish-prime-minister-gaza-davos
[3] U jednom od svojih posljednjih političkih istupa bivši američki državni sekretar Mike Pompeo je postupanja Kine u njenoj zapadnoj provinciji Xingjang nazvao genocidom. I novi američki državni sekretar Antony Blinken potvrdio je da podržava stav svog prethodnika. https://www.youtube.com/watch?v=w_kHoQME1OM&t=10s
[4] AFP, “China announces ratification of extradition treaty with Turkey”, France 24, 28. decembar 2020. Vidjeti: https://www.france24.com/en/asia-pacific/20201228-china-announces-ratification-of-extradition-treaty-with-turkey
[5] Ibid.
[6] Emin Avundukluoglu, “Turkish opposition party against China extradition pact”, Anadoly Agency, 27. januara 2021. Dostupno na: https://www.aa.com.tr/en/politics/turkish-opposition-party-against-china-extradition-pact/2124685
[7] “A Declaration of Genocide in China”, Cato Daily podcast, 25. januar 2021. Dostupno na: https://www.cato.org/multimedia/cato-daily-podcast/declaration-genocide-china?queryID=91bc71e8c9169ac7602018a9f74aea0a
[8] Nevşin Mengü, “How China’s influence flipped Turkey’s position on Uighurs”, Duvar English, 27. januar 2021. Dostupno na: https://www.duvarenglish.com/how-chinas-influence-flipped-turkeys-position-on-uighurs-article-56020
[9] “Turkey receives 3.5 million more doses of virus vaccine”, Hurriyet Daily News, 29. januar 2021.
https://www.hurriyetdailynews.com/turkey-receives-second-shipment-from-second-batch-of-sinovac-vaccines-162001
