Profesor Graeme P. Herd iz Ženevskog centra za sigurnosnu politiku
Lakše razumijevanje budućnosti NATO-a
Pripremio: Tim Atlantske inicijative
Donosimo vam nešto novo, još neobjavljeno u širokom spektru bibliografija o NATO-u. Kao što naslov kaže, to nije samo još jedna knjiga o NATO-u. Analizirajući historijski kontekst Alijanse u svim njenim etapama, ova knjiga bavi se pitanjima budućnosti NATO-a.
Planirano je da knjiga NATO 2030: razumijevanje putanje budućnosti, autora Graemea P. Herda i Johna Kriendlera, bude objavljena u ljeto 2012. U razgovoru s jednim od autora, profesorom Herdom iz Ženevskog centra za sigurnosnu politiku, saznajemo šta je to što ovu knjigu razlikuje od njenih brojnih prethodnica.
Interesi članica
Objašnjavajući specifičnosti autorskog djela, profesor Herd ističe:
„Ova knjiga ima za cilj pružiti procjenu NATO-ovog budućeg razvoja tako što će odgovoriti na neka od ključnih pitanja, između ostalih uspijeva li NATO odgovoriti interesima svojih članova.“ Kako bi i dalje mogao uspješno braniti interese svojih članica, u knjizi se naglašava da NATO mora biti u stanju, između ostalog, usaglasiti poglede članica u identificiranju prijetnji za sigurnost, koji će se pritom pozitivno reflektirati i na menadžment NATO-operacija, posjedovati odgovarajuće kapacitete za učinkovitu borbu protiv savremenih sigurnosnih prijetnji, te biti u stanju ostvariti i političku volju da se vlastiti kapaciteti iskoriste pravovremeno te da se prave odluke donose konsenzusom.
Budućnost NATO-a, koji je dugo bio temelj sigurnosnog transatlantskog partnerstva, u kontekstu savremenog svijeta često se dovodi u pitanje. To svakako ima utjecaja na šire, regionalne, ali i globalne sigurnosne implikacije. Kako NATO prelazi u 21. stoljeće, njegova uloga, korisnost, ali i svrha postojanja često se dovode u pitanje.
Mogući scenariji
Gotovo dva desetljeća nakon kraja hladnog rata, takva pitanja su razumljiva u globaliziranom svijetu. Kreatori sigurnosne politike i njeni implementatori svakako nemaju dvojbe oko toga hoće li NATO i dalje postojati. Međutim, priroda njegovog postojanja je svakako upitna. S tim u vezi, ova knjiga nudi sasvim inovativan pristup u kreiranju mogućih argumentiranih scenarija za budućnost Alijanse.
Uvodno poglavlje će dati kontekstualni pregled historije, ističući NATO-ove strateške evolucije i ključna pitanja koja su se u različitim historijskim kontekstima odrazila na politike odluka unutar Saveza. To uključuje ulogu, operacije, sposobnosti NATO-a, odnose NATO-EU, prirodu partnerstava, proširenja i druga pitanja. Ipak, ključni fokus knjige je transformacija NATO-a.
Profesor Grier objašnjava:
„Svako sljedeće poglavlje slijedi istu tripartitnu strukturu: pregled historijskog konteksta u kojem se zadani problem razvio, identifikaciju i karakterizaciju ključnih politika rasprave te motive koji oblikuju trenutne stavove o toj problematici, i na toj osnovi prezentacije triju mogućih budućih strateških puteva koji se odnose na datu temu. Iako NATO u 2030. nije u opasnosti od neposrednog pada, i dalje će se nastaviti transformirati i prilagođavati ozbiljnim izazovima koje generiraju unutarnje rasprave unutar članica, a konstantni problem bit će manjak sposobnosti, unatoč pritiscima NATO-ovih operacija u 2030. ekvivalentnih onima na Balkanu, u Afganistanu i sjevernoj Africi. NATO će učinkovito podržati EU operacije, ali međusobne sumnje će se nastaviti, dok će saveznici i partneri i dalje cijeniti NATO.“
U jedanaest poglavlja ove knjige obrađena su sva aktualna pitanja koja, na neki način, predstavljaju moguću ranjivu tačku Alijanse, bilo da se radi o pitanjima proširenja, cyber kriminala, proturaketne odbrane i slično. Međutim, autori zaključuju da pristup analize, zaista, nudi samo jedan od mogućih budućih scenarija za NATO do 2030. Zato su se odlučili da u svoju knjigu inkorporiraju i bar po dva moguća scenarija za isti problem. U nadi da će ova knjiga pomoći u strateškom planiranju i razmišljanju onih koji donose odluke unutar Alijanse, posljednje poglavlje nudi upravo ta druga rješenja. Tu su sintetizirana razmišljanja o svih jedanaest poglavlja u ovoj knjizi, i predstavljeni su dodatni mogući scenariji za budućnost, gdje se analiziraju i pretpostavke da bi neki potezi mogli biti kobni za NATO. Profesor Grear zbog toga ističe:
„Postoje najmanje tri koristi od usvajanja ovakvog pristupa. Prvo, planiranje mogućih scenarija je donositeljima odluka danas vrlo koristan alat – potiče dijalog između strateških planera i pomaže im u procesu odabira strategije. Drugo, proces stvaranja scenarija čini strateške planere da postanu svjesni nesigurnosti – moraju uzeti u obzir ono što bi se moglo desiti, a ne ono što se desilo. Treće, ovakav postupak nudi svježe perspektive i nove ideje.“
