Majda Bećirević1
Od februara do aprila 2011. godine Ženevski centar za demokratsku kontrolu oružanih snaga i dvije bh. nevladine organizacije, Žene ženama i Atlantska inicijativa, održale su deset lokalnih konsultacija o rodu i reformi sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Konsultacije su dio projekta, odnosno istraživanja ‘Procjena stanja integracije roda u reformu sektora sigurnosti u BiH’. U istraživanju smo koristili tri pristupa. Prvo, uradili smo iscrpan pregled i analizu domaćih i međunarodnih zakona i strategija. Potom su naši obučeni istraživači obavili individualne intervjue sa relavantnim predstavnicima institucija sigurnosti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te u u Distriktu Brčko. U ovom članku je predstavljena treća faza procesa, tj. lokalne konsultacije sa policijom, oružanim snagama, sudstvom, organizacijama civilnog društva, općinskim vlastima i predstavnicima kaznenopopravnih institucija u Istočnom Sarajevu, Zenici, Srebrenici, Bijeljini, Brčkom, Prijedoru, Cazinu, Trebinju, Mostaru i Livnu. Članak sadrži ključne dijelove diskusije sa tri posljednje konsultacije u Trebinju, Mostaru i Livnu. Fokus ovih, kao i prethodnih konsultacija bila je prezentacija i diskusija o preliminarnim rezultatima procjene stanja o integraciji roda u reformu sektora sigurnosti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou, te u Distriktu Brčko. Konsultacije su predstavljale jedinstvenu mogućnost da se prodiskutuju ključni nalazi istraživanja i da se dobije uvid o rodu i sigurnosti na lokalnom nivou. Pored toga, lokalne konsutacije su način da se dokumentuju lokalne aktivnosti, te identificiraju prepreke i mogućnosti za postizanje što veće integracije rodnih pitanja u reformu sektora sigurnosti. Nalazi i preporuke do kojih smo došli procjenom stanja i lokalnim konsultacijama mogli bi utjecati na bh. vladine institucije i donatore u orodnjavanju reforme sektora sigurnosti i razvijanju rodno osjetljivih politika u BiH.
Svaku od konsultacija su organizirali lokalni partneri organizacije Žene ženama. U Trebinju je to bilo Udruženje građana Oaza, u Mostaru Žena BiH i u Livnu Centar za građansku suradnju. Bila nam je čast što su na konsultacijama u sva tri grada prisustvovali predstavnici policije, granične policije, oružanih snaga, EUFOR LOT timova u BiH, predstavnici organizacija civilnog društva, kazneno-popravnih institucija i centara za socijalni rad. Predstavnica pravosuđa bila je prisutna samo u Mostaru. Svi učesnici su se složili sa preliminarnim nalazima izvještaja, dali konstruktivne prijedloge i dopunili nalaze ličnim iskustvima o ulozi službenika/ce zaposlenih u institucijama sigurnosti.
U grupama smo razgovarali o nedovoljnoj zastupljenosti žene u oružanim snagama i policiji, koja iznosi između 5,4 i 6,7 posto. Učesnici konsultacija su naglasili da trebamo biti pažljivi kada koristimo ove podatke, budući da većina uposlenica obavlja administrativne a ne operativne poslove u vojsci i policiji. Iako učesnici konsultacija smatraju da ne postoje formalne i zakonske prepreke za veći stepen zapošljavanja žena u sektoru sigurnosti, ipak su naveli brojne neformalne i društvene prepreke. Naprimjer, žene su se tek odnedavno počele zapošljavati u oružanim snagama, što znači da će biti potrebno određeno vrijeme prije nego izgrade karijeru i ostvare pretpostavke za prijavljivanje na vodeće položaje. Neke učesnice smatraju da žene nisu dovoljno ambiciozne da se prijavljuju na ovakve pozicije. Međutim, dublja rasprava nas je dovela do toga da se žene nerado prijavljuju na vodeće pozicije zbog opterećenja u balansiranju porodičnog i profesionalnog života. Zaposlene žene u BiH većinom funkcioniraju unutar okvira tradicionalnih ženskih uloga u kojima žene imaju daleko veću odgovornost za podizanje djece i kućne poslove nego njihovi muževi ili partneri. Kultura i tradicija u kombinaciji sa nedostatkom fleksibilnih i pristupačnih oblika brige za djecu znači veću žrtvu za ženu na rukovodećoj poziciji, pa se mnoge žene opredjeljuju za obavljanje poslove koje smatraju manje zahtjevnim. Međutum, pozitivno je to što nekoliko žena koje su učestvovale u našim konsultacijama, a koje su na vodećim pozicijama, kažu da uživaju poštovanje i autoritet smeđu svojim podređenim i kolegama. Došli smo do nekoliko primjera koji svjedoče o tome kako bi se mogao povećati broj žena na vodećim pozicijama u sektoru sigurnosti. Jedan pristup je da se žene aktivno podrže i ohrabre u prijavljivanju za ove poslove. Osim toga, učesnici/ce smatraju da rodne stereotipe treba rušiti što ranije, već u osnovnoškolskom obrazovnom sistemu, koji treba usmjeriti ka tome da istakne i profesionalnu ulogu žene, a ne samo ulogu majke i domaćice.
Konsultacije su također pokrenule diskusiju o tome kako institucije sigurnosti odgovaraju na različite potrebe korisnika/ca servisa, sa akcentom na saradnju policije i pravosuđa u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Prvobitno mišljenje učesnika bilo je da policija i pravosuđe dobro sarađuju u procesuiranju slučajeva porodičnog nasilja, ali da je problem u tome što žene odustaju od tužbi i vraćaju se svojim partnerima koji ih fizički i emocionalno zlostavljaju. Razlozi za ovo su ekonomska ovisnost, osjećaj srama koji prati žrtvu porodičnog nasilja, kao i manjak odgovarajućih mehanizama zaštite. Čak i kada je podrška obezbijeđena, žrtva je ta kojoj se nudi smještaj u sigurnoj kući, ali po cijenu da napusti svoj dom. Većina naših učesnika smatra da je ovo pogrešan pristup koji dovodi žrtvu u nezavidan položaj i smatraju da je počinilac taj koji treba da napusti dom.
Važno pitanje koje se pojavilo tokom konsultacija je zbunjenost oko koncepta rod. Bilo je onih koji smatraju da je nepotrebno praviti razliku između pola (bioloških karakeristika) i roda (društveno i kulturalno određenih uloga žena i muškaraca). Pored toga, dosta učesnika smatra da bosanski/srpski/hrvatski prijevod engleske riječi ‘gender’ u ‘rod’ i nije najbolje rješenje, jer se rod na ovim prostorima koristi i kada govorimo o krvnom srodstvu, kao i kada naglašavamo neki rod vojske. Zbog višestrukih značenja, te zbog činjenice da koncept roda nije ukorijenjen u našem društvu i jeziku, neki učesnici su predložili da jednostavno preuzmemo i koristimo englesku riječ gender umjesto naše rod.
1 Dr Majda Bećirević je konsultantica za istraživačku metodologiju pri Atlantskoj inicijativi na projektu ‘Integracija roda u reformu sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini’.
