Dr. Jamie Shea za Atlantsku inicijativu
{gallery}newsletters/7/2/{/gallery} Direktor Odjela za strateško planiranje NATO-a, dr. Jamie Shea, nedavno je s nama razgovarao o Novom strateškom konceptu NATO-a, te o situaciji u Bosni i Hercegovini. Intervju je vodila predsjednica Atlantske inicijative, dr. Edina Bećirević.
Novi strateški koncept NATO-a privlači dosta pažnje javnosti. Iako se o njemu govori potpuno javno, u demokratskim forumima, mnoge i dalje zanima odgovor na pitanje koliko se NATO stvarno može promijeniti?
Kada je u pitanju napredak, trenutno smo na kraju prve faze. Madeleine Albright i njena grupa eksperata su bili u Briselu 17. Maja, kako bi predstavili finalni izvještaj, sa analizom i preporukama za Generalnog sekretara i ambasadore Sjeveroatlantskog vijeća. Izvještaj Madeleine Albright, ili izvještaj eksperata, ne predstavljaju Strateški koncept. Radi se o preliminarnom dokumentu koji nudi savjet, analizu i preporuke koje će stimulirati proces. Pravi strateški program ipak mora napisati Generalni sekretar, a potom bi trebalo da ga odobre ambasadori na samitu NATO-a u Lisabonu, koji je zakazan za sljedeći oktobar.
Kao prvi čovjek Odjela za strateško planiranje generalnog sekretara Rasmussena, vi ste, zajedno sa grupom eksperata, odigrali vrlo važnu ulogu u kreiranju njihovog izvještaja. Kakvu saradnju ste imali sa Madeleine Albright?
Od prošlog avgusta smo imali sastanke, seminare i konsultacije, ne samo sa vladama zemalja članica NATO-a, nego i sa članovima strateške zajednice. Pokušali smo da čujemo što više mišljenja kako bismo osigurali istinski sveobuhvatan i transparentan proces, u kojem učestvuje i javnost. Nakon godinu dana napornog rada, istinski se nadam da će se izvještaj grupe eksperata svidjeti članicama NATO-a. Ne očekujem da će se složiti sa svim što se nalazi u izvještaju, ali se nadam da će se složiti da je izvještaj poštena i iskrena procjena „zdravstvenog stanja“ NATO-a. Pokušali smo da identificiramo šta funkcionira, a šta ne funcionira tako dobro, šta treba ostaviti, a šta promijeniti. Naša briga nije samo šta NATO radi danas, nego šta bi NATO trebalo da radi u svjetlu sigurnosnih prijetnji 21. stoljeća. Nadam se, takođe, da će izvještaj predstavljati ozbiljnu osnovu za Novi strateški koncept.
Šta bi se desilo ako bi u Bosni i Hercegovini došlo do konflikta. Kakva bi bila reakcija NATO-a?
Ne vjerujem da će biti novog rata. Bosanski narod je imao užasno ratno iskustvo, između 100.000 i 200.000 ubijenih, toliko izbjeglica… Ako postoji populacija u Evropi koja bi trebalo da bude potpuno nesklona započinjanju bilo koje vrste sukoba, znajući kakva je stvarnost rata, to je populacija BiH. Imajući u vidu vrijeme i novac koji je Savez uložio u Bosnu i Hercegovinu – ne, nećemo sada napustiti Bosnu. Smatram da međunarodna zajednica jednostavno neće dozvoliti da počnu bilo kakvi sukobi. Nadam se da lideri u Bosni neće htjeti da krenu tom stazom, jer ona nigdje ne vodi, apsolutno nigdje. Takođe, smatram da je depresivno da ljudi pričaju o takvoj budućnosti, umjesto da govore o MAP-u, Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, o liberalizaciji viza… U vremenu u kom ostatak regije ide naprijed, narod u Bosni i Hercegovini ne bi trebalo da govori o otcjepljenju i novom ratu. Takva pitanja nisu u skladu sa trendovima u ostatku regije. Bolje bi bilo reći: „Želimo da ostavimo prošlost iza nas i da krenemo prema Evropi“. Mislim da građani BiH ne žele da njihovi lideri onemogućavaju ovakve aspiracije prema Evropi. Moj osjećaj mi, dakle, kaže – gledati u budućnost i držati se toga.
Dozvolite mi da parafraziram Marka Twaina: međunarodna zajednica se „uspavala“ 1992. godine. Građani Bosne i Hercegovine bi trebalo da znaju da, kada je riječ o bilo kakvoj nestabilnosti u BiH, međunarodna zajednica neće biti uspavana po drugi put…
(Ovaj razgovor u cjelosti možete pročitati u avgustovskom broju časopisa „Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi“, broj 2/3)
Edina BEĆIREVIĆ
Foto: NATO
