Okrugli sto „EU i NATO integracije – odvojeni ili paralelni procesi“ u Banjoj Luci
Na istom putu ka euroatlantskoj porodici
Pripremila: Judith Schulte
{artsexylightbox}U Banjoj Luci je 13. septembra Alumni asocijacija George Marshall centra u Bosni i Hercegovini (MCAABiH), u saradnji s Centrom za sigurnosne studije i Centrom za međunarodne odnose, organizirala okrugli sto o temi „EU i NATO integracije – odvojeni ili paralelni procesi“.
Predsjednica MCAABiH-a Ankica Tomić i general Gary Huffman, zapovjednik NATO štaba u Sarajevu, otvorili su skup. Oboje su istakli važnost okruglog stola o EU i NATO integracijama, koji je, po riječima zapovjednika Huffmana, veoma važan korak potreban za jačanje dijaloga o toj temi.
Pojednostaviti procedure
Tokom prvog panela, profesor Mathew Rhodes iz George Marshall Centra, istakao je najvažnije tačke u EU i NATO integracijskim procesima. One se odnose ne samo na stare države članice nego i na sve zemlje koje to žele postati. On je naglasio komplementarnost tih dvaju procesa. S jedne strane, ti procesi ubrzavaju poduzete reforme u državama, dok s druge strane pravna tekovina (acquis communautaire) EU zna i usporavati te iste procese, tako da je u većini slučajeva napredak i članstvo u NATO-u brže nego za EU. Štaviše, on je objasnio i pojam zamora od proširenja, koji posebno u kontekstu globalne finansijske krize dominira kao tema u pitanju EU integracija.
Profesor Mile Lasić, s Filozofskog fakultetu Sveučilišta u Mostaru, istakao je svoje uvjerenje da Bosna i Hercegovina ne može sama pokrenuti reforme zbog nedostatka iskustva s „pravom demokracijom“. On je zatražio pojednostavljenje tih procedura kako bi Bosna i Hercegovina dobila status kandidata za članstvo u EU.
Profesor Miodrag Živanović s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci ustvrdio je da je većina „običnih ljudi“ sasvim ravnodušna prema integracijskim procesima, jer oni žive na egzistencijalnom minimumu. Dalje je ustvrdio da je dio populacije koji glasa na izborima u biti taj najkonzervativniji dio društva, dok su oni koji nažalost ne glasaju zapravo najnapredniji ljudi. On je naveo da je, prema istraživanju o zastupljenosti tema koje su povezane s EU i NATO integracijskim procesima u printanim medijima, samo tri posto vijesti posvećeno toj temi. Od tih tri posto, više od osamdeset posto su vijesti o službenim posjetama koje duboko ne elaboriraju stvarna pitanja integracijskih procesa.
Dunja Jevak, generalna konzulica Republike Hrvatske u Banjoj Luci, zaključila je prvi panel elaboracijom EU integracijskih procesa i izazova s kojima se Hrvatska suočavala, dajući pritom preporuke kako se greške Hrvatske ne bi ponovile.
BiH gubi milione
U drugom panelu raspravljano je o tome jesu li euroatlantske integracije dva odvojena procesa, ili su to prije dvije faze istog procesa. Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za evropske integracije (DEI), kazala je da je Bosna i Hercegovina izgubila i da još gubi milione od EU fondova zbog sporog procesa usvajanja ključnih zakona, kao što su zakon o popisu i zakon o kontroli državne pomoći. Ramljak je naglasila i da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u Evropi koja nije usvojila zakon o popisu i koja nije provela popis stanovništva. Nedostatak podataka o popisu stanovništva je od najveće važnosti za dostupnost odgovarajućih EU fondova za zemlju.
Nakon drugog panela, uslijedila je diskusija u kojoj je dotaknuto nekoliko ekonomskih i političkih pitanja koja se tiču ovih dvaju integracijskih procesa. Komplementarna priroda euroatlantskih integracija pokazuje da će zemlje kojima je cilj pristupanje bilo kojoj od ove dvije unije imati koristi u svakom slučaju, čak i ako se proces integracija u jednu odvija znatno brže od drugog integracijskog procesa, zbog specifičnih uvjeta i kriterija.
Međutim, ulazak u NATO ili Evropsku uniju ne znači automatski i to da zemlja postaje članica obiju organizacija. Većina zemalja članica EU istovremeno su i članice NATO-a. Ipak, neke to nisu, poput Austrije, koja je u NATO-ovom programu partnerstva, ili Švedske i Finske, koje su željele sačuvati vojnu neutralnost pa su odlučile ostati izvan Sjevernoatlantskog saveza. Pojedine druge zemlje koje nisu u EU jesu članice NATO-a. Među njima su, recimo, Norveška, Turska i Island, ali i Albanija i Hrvatska, koje su u nedavnoj prošlosti primljene u NATO, a čvrsto su opredijeljene i za ulazak EU, pa se tako Hrvatska nalazi pred samim vratima EU.
