Brigadni general John Bullard, zapovjednik Stožera NATO-a u Sarajevu

Odgovarajući na pitanja za naš elektronski bilten, zapovjednik Stožera NATO-a u Sarajevu američki brigadni general John Bullard ističe kako je njegov stožer već pripremio nacrt sporazuma kojim bi se pomoglo razješavanje pitanja nepokretne vojne imovine, kao posljednjeg koraka Bosne i Hercegovine na aktiviranju Akcijskog plana za članstvo (MAP) u NATO-u.


Vjerujete li da je nakon uvjetovane dodjele MAP-a politička klima u BiH dovoljno dobra da se postigla suglasnost o nepokretnoj imovini, kako bi prvi godišnji plan MAP-a mogao biti započet u rujnu?

– Bosna i Hercegovina već godinama radi u pravcu članstva u NATO–u, kroz programe Partnerstva za mir. To pokazuje da postoji neophodna dugoročna politička predanost i konsenzus. Sada je na BiH da poduzme slijedeći korak tako što će riješiti pitanje nepokretne vojne imovine, kako bi se počelo s Akcijskim planom za članstvo (MAP). MAP počinje podnošenjem Godišnjeg nacionalnog programa (ANP). Normalni ciklus ANP-a je od rujna do lipnja. Mi potičemo BiH da riješi pitanje nepokretne vojne imovine prije rujna, kako bi mogla sa MAP-om započeti kada i Crna Gora. Vrlo je bitno da održimo ovaj povoljan trenutak kako bismo ušli u MAP ciklus od rujna 2010. a ne tek od rujna 2011.

Prvi prioritet

Je li Stožer NATO-a u Sarajevu spreman posredovati u lokalnim razgovorima o nepokretnoj imovini?

– Stožer NATO-a u Sarajevu radi zajedno s Ministarstvom obrane i drugim stranama na pomoći pri rješavanju ovog pitanja, a i dalje ćemo spremno davati podršku ovim naporima. Pripremili smo nacrt sporazuma među vladama (državnom i entitetskim – op.a.) kao pomoć pri rješavanju ovog posljednjeg koraka kojim bi BiH mogla aktivirati MAP. Nadamo se da će BiH krenuti naprijed i to smatrati prvim prioritetom.

 Američka vojna suradnja s BiH je prilično vidljiva, ali zašto, prema Vašem mišljenju, nema više bilateralnih vojnih vježbi drugih zemalja sa Oružanim snagama BiH?

– Mnoge zemlje su aktivno uključene u podršku razvoja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OSBiH). Neke provode bilateralne programe pomoći, a neke se koordiniraju putem Stožera NATO–a u Sarajevu. Ovi programi su usmjereni na obuku, edukaciju i tehnički razvoj. Jedan konkretan primjer je rad koji obavlja Turska na unapređenju radio  komunikacijskog kapaciteta Oružanih snaga. Turska je donirala opremu u koju spadaju mobilni, priručni, te transportni radio aparati i releji plus prenosivi kompjuteri, te je osigurala profesionalnu obuku za njihovo korištenje. Ima mnogo drugih sličnih primjera u koje su uključene različite zemlje koje djeluju pojedinačno ili putem Stožera NATO–a u Sarajevu u interesu OSBiH.

Većina vježbi u koje su uključene Oružane snage BiH su multinacionalne, te ih organizira ili NATO ili američka europska komanda (EUCOM). Razlog za to je što ima više vrijednosti u vježbanju u uslovima pod kojima ćete stvarno djelovati, a većina operacija u koje će BiH biti uključena – naročito kao članica NATO-a – bit će multinacionalne.

Koji su argumenti i koristi zbog kojih bi građani Republike Srpske pozdravili članstvo BiH u NATO-u?

– Narod Republike Srpske će uvidjeti istu korist od pridruživanja NATO-u kao i ostatak Bosne i Hercegovine. Raznoliki narodi 28 zemalja članica u Evropi i Sjevernoj Americi već sami uviđaju tu korist. Nacionalna i regionalna sigurnost, stabilnost, ekonomski razvoj, profesionalnija i isplativija vojska, te osnažene demokratske institucije ključni su rezultati. Zemlje koje su se pridružile NATO-u doživjele su trenutnu ekonomsku korist pomoću povećanih stranih investicija, što je rezultiralo otvaranjem radnih mjesta. Ovo je naročito primjetno u zemljama srednje i istočne Europe kao što su Mađarska i Češka Republika, gdje su se strane investicije udvostručile nakon priključenja NATO-u. Članstvo stvara garanciju sigurnosti i dopušta zemlji da podijeli troškove i zadatke, uz stvaranje sigurnosti svom narodu u svijetu gdje su opasnosti složene, nepredvidive i skupe. Članstvo zemlji daje međunarodno prisustvo i sredstvo za razmatranje ozbiljnih pitanja među saveznicima. Ispunjavanje standarda za pridruživanje NATO-u ovu će zemlju još više približiti članstvu u Europskoj uniji. 

 Jeste li zadovoljni lokalnim kampanjama za podršku NATO-u i da li mislite da bi BiH vlasti trebale učiniti više prema javnosti na promociji koristi NATO-a?

– U Bosni i Hercegovini mišljenja o NATO-u često definira nacionalna pripadnost ili održavanje osjećanja iz rata. Mnogi ljudi poznaju NATO samo kao vojni savez. Potrebno je da se ljudi informiraju o ne-vojnim aspektima Saveza. NATO je oduvijek bio kako politički tako i vojni savez, a osobito nakon prestanka Hladnog rata civilni aspekti su postali od primarne važnosti. NATO je sada sredstvo za osnaživanje liberalnih, demokratskih vrijednosti i dobrog upravljanja. Dokazano je da članstvo u NATO-u stvara ekonomski napredak, a članstvo u NATO-u je postalo i kapija za ulaz u Europsku uniju. Stožer ATO-a u Sarajevu obratio se tisućama ljudi diljem zemlje, a naročito u Republici Srpskoj, kako bi im pružio priliku da svoja pitanja postave direktno nama. Prema našem iskustvu, ljudi u RS-u jesu zainteresirani za NATO. Žele znati kakvu će korist njima donijeti pridruživanje NATO-u. Također je primjetno da postoji sve veća spremnost za podršku pridruživanju NATO-u u smislu osiguravanja stabilne i sigurne budućnosti sa perspektivom. 

Operativna spremnost

Kakva procjenjujete trenutačnu operativnu spremnost Oružanih snaga BiH?

– Bitno je prisjetiti se da su sadašnje Oružane snage BiH nastale prije relativno malo vremena, te da proces obimne reforme obrane traje sedam godina. Napori odgovornih za obranu usmjereni su na provođenje reformi, provođenje nove strukture snaga – skoro dvije trećine postrojbi uspostavljene su na novim lokacijama, sa novim osobljem – te rade u okviru NATO Procesa planiranja i revizije (PARP) na poboljšanju obrambenih sposobnosti. Impresivno je da su, dok se sve to događalo, Oružane snage slale postrojbe za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstva, kao i pješačke jedinice u Irak u periodu od četiri i pol godina. Isto tako, jedinice pješadije i vojne policije sada se pripremaju za Afganistan, kako bi se priključile desetorici bosanskohercegovačkih stožernih časnika koji su već tamo. To je hvalevrijedan posao. Operativne sposobnosti Oružanih snaga i dalje će se poboljšavati kroz proces revizije obrane, kako se resursi budu usklađivali sa sposobnostima, kako oprema bude modernizirana, te kako dobna i činovna struktura Oružanih snaga bude optimizirana.

A. P.