Atlantska inicijativa u posjeti glavnom sjedištu NATO-a

Članovi Atlantske inicijative, zajedno sa predstavnicima medija i nevladinih organizacija iz cijele Bosne i Hercegovine, bili su u dvodnevnoj posjeti Briselu, gdje su prisustvovali predavanjima u glavnom sjedištu NATO-a te u Vrhovnom zapovjedništvu savezničkih snaga Evrope (SHAPE) u Monsu.

Upriličena su zanimljiva predavanja iz oblasti historije NATO-a, razvoja Alijanse te sadašnjih operacija, fokusirana na mirovnu misiju ISAF u Afganistanu, gdje su angažirani i vojnici Oružanih snaga BiH. Također je u fokusu bio odnos NATO-a sa Rusijom, Evropskom unijom i Balkanom, a posebice sa Bosnom i Hercegovinom, ali je najviše govora bilo o novom strateškom konceptu.

 

Put BiH ka članstvu

Ulazak Bosne i Hercegovine u MAP nije bio nimalo jednostavan, i uslovljen je (ponajprije od strane Amerike) uređenjem pitanja upisa vojne imovine na razini države. Diplomatski izvori iz NATO-a ipak tvrde da je najvažnije da vlasti u BiH pokažu političku volju u postizanju konsenzusa o 69 perspektivnih vojnih objekata. Prioriteti moraju biti jasno određeni i postignuti te prezentirani vlastima u Briselu, demonstrirajući ujedinjenu volju na putu ka članstvu. Proces integracije i stabilizacije BiH je preduslov za integraciju i stabilizaciju regiona, smatraju NATO službenici.

U razgovoru sa Nikolom Radovanovićem, šefom misije BiH u NATO-u, saznajemo da je pozicioniranje BiH u kući NATO-a neminovno, te da se dnevni napori pojedinih političkih elita u sabotiranju takvog procesa ne uvažavaju.

„NATO je preozbiljna priča za dnevnu politiku“, tvrdi Radovanović, ali dodaje da su odnosi sa javnošću i nevladin sektor bitni faktori podrške euroatlantskih integracija.       

Novi strateški koncept

NATO je ovih dana preokupiran formiranjem novog strateškog koncepta, koji će biti zaključen u Lisabonu ove godine. Trenutna strategija NATO-a bazirana je na konceptu koji je usvojen još 1990. godine, ali je za sadašnje sigurnosne izazove, kako nam kažu diplomatski izvori iz štaba, izuzetno zastarjela. Novi fokus u strategiji bit će zasnovan na savremenim sigurnosnim izazovima (koji su se naglo promijenili nakon 11. septembra 2001.), od kojih su najvažniji međunarodni terorizam, proliferacija, kiber (cyber) odbrana i klimatske promjene.

NATO službenici tvrde da je manjak strategije kroz historiju predstavljao istinski problem, te da ad hoc odgovori na probleme sigurnosti više nisu prihvatljivi. Nove sigurnosne prijetnje nisu tako crno-bijele kao u periodu Hladnog rata. Još jedna novost u odnosu na taj historijski period jeste da neprijatelj NATO-a više nije pojedinačna država, već to može biti i mala grupa ljudi, ili čak pojedinac (npr. u slučaju kompjuterskog kriminala)!

Partneri NATO-a proširili su se van euroatlantske regije i na druge kontinente (sadašnje konakt zemlje su Australija, Japan, Novi Zeland, Kolumbija, Pakistan i Južna Koreja).  NATO će također insistirati na razvoju strategije prevencije kriza i sukoba, koja bi mogla imati puno bolji učinak nego represivno djelovanje, a sve u cilju modernizacije.

Jasna PEKIĆ