Održan samit NATO-a u Lisabonu {gallery}newsletters/13/3{/gallery}NATO je na ovogodišnjem samitu u Lisabonu 19. i 20. novembra po treći put nakon završetka hladnog rata, a sedmi put u historiji, izmijenio svoj strateški koncept, a sve u cilju adekvatnog odgovora na nove sigurnosne prijetnje. Jednako kao što su prethodni strateški koncepti formirani na osnovu historijskog konteksta kojem su pripadali, i ovaj najnoviji nesumnjivo reflektira novija historijska dešavanja i sigurnosne izazove današnjice.
U ovoj deceniji, Alijansa se suočila s mnogim izazovima, kako unutarnje tako i vanjske prirode. Transatlantska podjela mišljenja oko intervencija u Iraku i Afganistanu utjecala je na definiranje prioriteta u novom strateškom konceptu. Svaka od ovih operacija bila je iscrpljujuća na svoj način; osim što su pokazale velika politička razmimoilaženja u odlukama unutar Alijanse, rezultirale su velikim brojem ljudskih žrtava i sve manjim zanimanjem članica za slanje svojih trupa u borbu.
Washington je za poziv na samoodbranu nakon 11. septembra imao punu podršku Alijanse, ali vremenom su saveznice vidljivo gubile zainteresiranost i privrženost ovoj misiji. Iako je 2005. godine SAD zatražio čak i povećanje broja trupa u borbi protiv Al-Qaide i talibana, na ovogodišnjem samitu su iz Afganistana svoje trupe povukle Kanada i Holandija.
Novi strateški koncept mora odgovoriti na sigurnosne izazove razvoja sadašnjeg doba, najprije efikasnim odgovorom na pitanja cyber-sigurnosti i odbrane od balističkih raketa (BMD – Ballistic Miscile Defence). Kombinacija mnogih faktora proizvela je strateški program koji prvenstveno balansira između osiguranja sigurnosti na globalnom planu i dinamičkog angažmana NATO-a u pojedinačnim misijama (dinamički angažman – koncept koji je početkom ove godine identificirala grupa eksperata u svom izvještaju, na čelu s bivšom državnom tajnicom SAD-a Madelein Albright). Novi NATO-ov strateški koncept je dakle baziran na sljedećim postulatima:
- Osiguranjem sigurnosti – taj koncept ostao je neizmijenjen od samog formiranja saveza, ali je u današnjom prilikama ojačan iskustvom iz Afganistana. Princip kolektivne samoodbrane je u ovom kontekstu itekako potrebno prilagoditi današnjom uslovima. Prema tome, jedna od osnovnih stavki ovog samita bila je i prepravljanje ključnog principa alijanse – teritorijalne odbrane.
- BMD – obnavljanjem prvobitne misije, NATO će se također truditi i modernizirati princip kolektivne odbrane, uključujući raketnu odbranu (na insistiranje SAD-a).
- Cyber-odbrana – iako predstavlja jednu od moderniziranih verzija kolektivne odbrane, prioritiziranje ove prijetnje diskutabilno je među saveznicima. Nakon napada Rusije na službenu mrežu Estonije 2007. godine, te napada na američke vojne mreže u 2008. godini, interesiranje za ovo sigurnosno pitanje je znatno povećano (također se reflektiralo na državnu strategiju odbrane Velike Britanije). Postoji opće slaganje da bi jedan uspješan cyber-napad mogao imati katastrofalne posljedice po sigurnost države, ali mnoge države članice smatraju da je toliki uspjeh jednog ovakvog napada jednostavno gotovo nemoguć. Najveći problem kod pitanja cyber-sigurnosti tiče se zakonitosti samoodbrane te operativnih pitanja poput aktivne cyber-odbrane. Aktivna cyber-odbrana značila bi da NATO ima pristup svim državnim mrežama (članica Saveza, ali i „suparnika“) i time legaliziranu mogućnost napada (u svrhu odbrane) na neprijateljske mreže, što je poprilično kontroverzno, i mnoge se članice sa ovim ne slažu.
- Dinamički angažman – NATO neće napustiti svoju ulogu očuvanja mira i sigurnosti u svijetu. SAD je bio voljan da NATO-u vrati ulogu globalne sile za očuvanje sigurnosti, ali ostale evropske članice nisu dijelile tu viziju istim intenzitetom. Ipak, takva uloga NATO-a je definitivno osigurana angažmanom u Afganistanu, ali će u procesu stabilizacije fokus biti prebačen na poboljšanje odnosa i koordinacije sa civilnim organizacijama na terenu. Također, NATO će nastaviti svoju borbu protiv piratstva u Somaliji i obnoviti odnose sa Gruzijom.
Modernizirana kolektivna odbrana će omogućiti Alijansi da se regrupira i osigura kontinuiran angažman u svijetu. Mnoga pitanja su ipak ostala otvorena (npr. pitanje proširenja Saveza). Kako će se ona riješiti i kako će se Novi strateški koncept odraziti na sigurnosna dešavanja u svijetu, ostaje nam tek da vidimo.
Jasna PEKIĆ
(Izvor: Oxford Analytica Press)
