ANALIZA:
Palestinci na čekanju i u BiH
Piše: Daniel Omeragić
Diplomatska ofanziva koju posljednjih mjeseci u svijetu vodi palestinski predsjednik Mahmud Abbas kulminirala je 23. septembra, kada je na redovnom godišnjem zasjedaju Generalne skupštine UN-a službeno zatražio od Ujedinjenih naroda da priznaju državu Palestinu kao punopravnu članicu.
Palestinci su se na ovaj potez odlučili inspirirani “arapskim proljećem” i nezadovoljni zbog neuspjelog dugogodišnjeg mirovnog procesa. Ocjenjuje se da bi priznanje u UN-u imalo uglavnom simboličnu vrijednost, jer bi Zapadna obala i dalje ostala pod okupacijom Izraela, istočni Jerusalem anektiran, a pojas Gaze pod blokadom. Uprkos tome, palestinska strana ističe da će ovakvim korakom ojačati svoju poziciju u mirovnim pregovorima.
S govornice Generalne skupštine UN-a u New Yorku, Abbas je naglasio da niko “s trunkom savjesti” ne bi trebao odbiti tu ponudu. Prekidan pljeskom i zvižducima, ali i ovacijama dijela delegata u dvorani, Abbas je u 45-minutnom govoru predstavio palestinski prijedlog za članstvo u UN-u unatoč odlučnom protivljenju Izraela i prijetnji vetom SAD-a u Vijeću sigurnosti.
Dosta je, dosta je!
Abbas je potvrdio da je glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu podnio službeni prijedlog za punopravno članstvo Palestine u svjetskoj organizaciji, mašući nad glavom tim dokumentom, za što je pozdravljen dugotrajnim pljeskom.
“Došao sam danas pred vas iz Svete zemlje, iz zemlje Palestine… da govorim u ime palestinskog naroda… da nakon 63 godina patnje kažem… dosta je! dosta je! Ne vjerujem da bilo ko s trunkom savjesti može odbaciti našu molbu za punopravno članstvo u UN-u i naše primanje kao nezavisne države”, rekao je Abbas.
Najavio je i da će Palestinci “nastaviti s narodnim, mirnim otporom izraelskoj okupaciji”, ali je ponovio i spremnost za nastavak napora za mir s Izraelom.
“Mi pružamo ruke izraelskoj vladi i izraelskom narodu radi uspostave mira… da što brže zajednički izgradimo budućnost za našu djecu, gdje će moći uživati slobode, sigurnost i prosperitet”, rekao je Abbas.
Palestinske autonomne vlasti trenutno imaju status promatrača u Ujedinjenim narodima. Posrednički bliskoistočni kvartet – koji čine Sjedinjene Američke Države, Evropska unija, Rusija i Ujedinjene nacije – nastoji da se postigne okvirni sporazum u cilju obnavljanja pregovora, zasnovan na ideji američkog predsjednika Baracka Obame o granicama prije izraelsko-arapskog rata 1967. godine, uključujući i razmjenu teritorija.
Izrael je poslije Šestodnevnog rata te godine protiv Egipta, Jordana i Sirije okupirao Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalem, teritorije za koje Palestinci žele da budu dijelovi njihove buduće države.
Palestinci su saopćili da i oni daju prednost pregovorima, ali na osnovu granica od prije rata 1967. godine i pod uslovom da Izrael obustavi izgradnju naselja za Jevreje na okupiranim palestinskim teritorijama.
S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je pred Generalnu skupštinu UN-a izašao ubrzo nakon Abbasa, istakao je da su palestinske vlasti odbile niz poziva za mirovni sporazum te naglasio da je izraelska vlada iselila hiljade ljudi iz jevrejskih naselja u Gazi. Istovremeno, kazao je Netanyahu, Izrael je zamrznuo gradnju naselja na Zapadnoj obali na 10 mjeseci u interesu unapređenja mirovnog procesa, na što nije bilo prikladnog odgovora s palestinske strane.
Izraelski premijer smatra da kritičari pritišću njegovu zemlju na ustupke bez obzira na zabrinutost za sigurnost, ali da ne može biti kompromisa oko sigurnosti Izraela, kao male države u neprijateljskom okruženju. On je također “pružio ruku Izraela za mir” s Palestincima.
No, Netanyahu je rekao kako Abbasov poziv na prekid 63 godine patnje Palestinaca svjedoči da je polazište 1948. godina – godina stvaranja Izraela.
“Ključ sukoba nisu jevrejska naselja već nespremnost Palestinaca da priznaju Izrael u bilo kojim granicama”, naglasio je.
Zbog Abbasovog govora u kojem je optužio jevrejsku državu za etničko čišćenje istočnog Jerusalema, ministar vanjskih poslova Izraela Avigdor Lieberman napustio je kongresnu salu.
– Izrael izdaje dozvole za izgradnju svojim naseljenicima, tako da oni mogu graditi u okupiranom Jerusalemu, dok oduzima zemljište u istočnom Jerusalemu i tjera palestinski narod sa zemlje njegovih predaka. Sada, kada je „arapsko proljeće“ izrazilo njihovu želju za slobodom, vrijeme je i za „palestinsko proljeće“, vrijeme je za nezavisnost – rekao je Abbas.
Naveo je i da ne želi priznati Izrael kao jevrejsku državu te da je čvrsto pri tom stavu, podsjetivši na globalni pritisak koji je izvršen na njega zbog želje za nezavisnošću.
„Američka vlast je poduzela sve moguće mjere protiv ovog poteza, a ipak smo izdržali, i sada smo, evo, tu“, dodao je Abbas.
Glasnogovornik izraelskog premijera Gidi Shmerling rekao je, međutim, da Izrael žali zbog jednostranog koraka koji su poduzele palestinske vlasti.
“Smatramo da jedini put do istinskog mira vodi preko pregovora, a ne jednostranih akata”, izjavio je Shmerling.
Do odluke Vijeća sigurnosti UN-a o palestinskom zahtjevu mogu proći sedmice, ali i mjeseci. Izvještači svjetskih agencija koji su pratili rad Generalne skupštine slažu se da Vijeće sigurnosti neće žuriti oko tog pitanja. Odgađat će odluku u nadi da će na neki način pritisak biti dovoljan da vrati Izrael i Palestince za pregovarački sto.
Briljantan potez
Izaslanik četvorke bliskoistočnih mirovnih posrednika Tony Blair ocijenio je da je palestinski zahtjev za punopravno članstvo u UN-u briljantan taktički potez, ali je upozorio na opasnosti koje vrebaju ako se ne obnove direktni pregovori s Izraelom. On tvrdi da četvorka bliskoistočnih mirovnih posrednika nije pokušavala spriječiti palestinskog predsjednika da podnese zvaničan zahtjev, ali da nastoji pomoći u obnovi pregovora.
“Ako je to taktika, u neku ruku, djelovala je briljantno. Ljudi su sada fokusirani na to šta mi možemo uraditi da obnovimo pregovore”, rekao je Blair za BBC.
On je, međutim, naglasio da nikakva rezolucija Vijeća sigurnosti ili Generalne skupštine UN-a ne može osigurati državu na terenu.
Palestinski zahtjev stavio je na iskušenje i Bosnu i Hercegovinu, nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a. Predsjedništvo BiH je o ovom pitanju podijeljeno. Dok članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Željko Komšić deklarativno podržavaju članstvo Palestine u UN-u, Nebojša Radmanović je protiv. No, zvaničan stav nije zauzet. Još neko vrijeme će se i u Bosni i Hercegovini čekati kako bi se vidjelo u kom pravcu će se odvijati diplomatske aktivnosti, što će biti ključno prilikom odlučivanja.
Pritom nije nevažno ni kako će se o ovom izjasniti i zemlje iz okruženja. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović za govornicom Generalne skupštine UN-a je „ponovio ranije iznesen stav“ da je potrebno što prije početi pregovore izraelske i palestinske strane kako bi se postiglo rješenje koje bi rezultiralo međusobnim priznavanjem dviju država – postojećeg Izraela i Palestine, koja još nije država. Josipović je pojasnio da Hrvatska mora svoja stanovišta usklađivati s Evropskom unijom u prvom redu, ali naravno gledajući i na druge „naše partnere i prijatelje“, poput Sjedinjenih Država.
Ni Srbija neće žuriti sa izjašnjavanjem. Iako je šef diplomatije te zemlje Vuk Jeremić za vrijeme nedavnog skupa u Beogradu posvećenog 50. godišnjici Pokreta nesvrstanih izjavljivao kako će Srbija tokom ovogodišnjeg zasjedanja Generalne skupštine UN-a podržati palestinski zahtjev – pri čemu se špekuliralo da će to biti urađeno kako bi se pridobio arapski svijet u borbi protiv kosovske nezavisnosti – to se nije dogodilo.
„Odluku o palestinskom zahtjevu za članstvo u UN-u donijet ćemo ovih dana, pošto pažljivo saslušamo argumente obje strane. Slažem se sa stavom predsjednika SAD-a Baracka Obame, koji je rekao da pitanje palestinskog članstva u UN-u treba da bude postignuto kroz dijalog izraelskih i palestinskih predstavnika”, rekao je predsjednik Srbije Boris Tadić za Tanjug.
On je ponovio Obamine riječi da nema skraćenih puteva u dosezanju kompromisnog rješenja i da se mora čuvati dignitet obiju strana, kao i da Palestinci i Izraelci imaju potrebu za pronalaskom mirovnog rješenja koje je u saglasnosti s međunarodnim pravom i principima koji su postavljeni u UN-u.
“Potpuno se slažem sa njegovim govorom, i očekujem da će takav princip biti primijenjen i kada je u pitanju Srbija, ali nažalost toga do sada nije bilo. Zalažem se za principijelnu politiku, i ona treba da važi za sve”, zaključio je Tadić, misleći pritom na rješavanje statusa Kosova.
A u govoru na Generalnoj skupštini UN-a, koji je prethodno usaglašen u Predsjedništvu BiH, predsjedavajući Željko Komšić je iskazao zabrinutost zbog zastoja u rješavanju krize na Bliskom istoku te istakao da, unatoč optimističnim najavama i planovima, nije došlo do očekivanog pokretanja i dinamiziranja mirovnog procesa.
„Rješenje na principu miroljubive koegzistencije dviju suverenih država – održiva i nezavisna Palestina i stabilan i siguran Izrael, uz poštovanje odredaba međunarodnog prava i instrumenata u području humanitarnog prava i ljudskih prava, jedini je put naprijed“, istakao je on.
Dva dana kasnije, Komšić je u New Yorku razgovarao sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a Williamom J. Burnsom. Veći dio sastanka je bio posvećen palestinskom zahtjevu. Komšić je istakao da – i pored činjenice da je Bosna i Hercegovina odavno uspostavila diplomatske odnose i da Palestina ima svog ambasadora u Sarajevu – palestinski zahtjev nije samo predmet međunarodnih odnosa, nego će imati utjecaja i refleksije na međusobne odnose mnogih zemalja, kako regionalne tako i unutrašnje u pojedinim zemljama. Burns i Komšić su se saglasili da su održiva i nezavisna Palestina te stabilan i siguran Izrael jedino moguće rješenje ove decenijama duge krize, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
O palestinskom zahtjevu će odlučivati 15 članica Vijeća sigurnosti. Za sada je pet država najavilo da namjerava glasati za ulazak ove države u UN, i to Brazil, Kina, Liban, Rusija i Južna Afrika, ali su Sjedinjene Američke Države, koje su jedna od pet stalnih članica Vijeća s pravom veta, najavile da će se njim poslužiti ako bude potrebno blokirati palestinsku inicijativu. Kolumbija je najavila da će se suzdržati od glasanja. Među osam država članica koje nisu precizirale svoj stav su Bosna i Hercegovina, Velika Britanija, Francuska, Gabon, Njemačka, Indija, Nigerija i Portugal.
Period između predavanja zahtjeva i njegovog razmatranja u Vijeću sigurnosti omogućit će razmatranje alternativa. U slučaju neuspjeha u Vijeću sigurnosti, Palestinci bi se mogli obratiti Generalnoj skupštini i zatražiti status države promatrača.
Palestinsku nacionalnu upravu do sada su priznale države koje ukupno čine četiri petine čovječanstva i koje imaju 5,5 milijardi od sedam milijardi ljudi na svijetu, podsjeća novinar zagrebačkog Jutarnjeg lista Inoslav Bešker u nedavno objavljenom tekstu pod naslovom „A što o tome misli Hrvatska?“, koji problematizira odnos te zemlje spram palestinskog pitanja. Bešker, međutim, upozorava na to da ju je odbilo priznati tri četvrtine svjetskog bogatstva, pošto ona petina koja Palestinu ne priznaje raspolaže s 56,7 biliona dolara godišnjeg društvenog bruto proizvoda od ukupnih 76,5 biliona.
Ovaj ugledni autor tvrdi da Hrvatska ni danas ne bi bila članica OUN-a, ne bi bila međunarodno priznata, a veoma vjerovatno bi još trajala okupacija njezine teritorije da se čekalo na takav dogovor između u to vrijeme dijelom okupirane Hrvatske i tadašnje Srbije kakav se danas traži od Izraelaca i Palestinca.
Sarkozyjev prijedlog
U međuvremenu dolaze novi prijedlozi za rješenje krize na Bliskom istoku. Jedan od njih je u New Yorku iznio francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, koji je u UN-u predložio da u prvoj fazi Palestina bude primljena u svjetsku organizaciju kao promatrač, što je status koji sada ima Vatikan, a da konačni mirovni sporazum bude postignut za godinu dana. On je rekao da bi krajnji cilj bio uzajamno priznavanje dviju država na osnovu granica iz 1967. godine, uz dogovorenu razmjenu teritorija.
Sličnu formulu je predložio u maju i američki predsjednik Obama, koji je u obraćanju pred Generalnom skupštinom UN-a pozvao Palestince da obnove pregovore s Izraelom i odustanu od traženja prijema njihove države kao punopravne članice svjetske organizacije, odbacujući Abbasov zahtjev.
Govor predsjednika Sarkozyja “pozitivno” su primili Palestinci, koji su iskazali spremnost da “rade” prema prijedlozima francuskog predsjednika, dok su ga Izraelci odbacili.
Izaslanici kvarteta za Bliski istok sastali su se 9. oktobra u Bruxellesu kako bi pokušali ponovo pokrenuti izraelsko-palestinski dijalog. Kvartet je 23. septembra predložio vremenski plan za nastavak mirovnih pregovora, koji su na mrtvoj tački već godinu.
