Pripremio: Tim AI
Ravnopravnost spolova u sektoru sigurnosti
{artsexylightbox}Atlantska inicijativa, Žene Ženama i Ženevski centar za civilnu kontrolu oružanih snaga (DCAF) objavili su 7. decembra u Sarajevu Izvještaj o rodu i reformi sektora sigurnosti u Bosni i Hercegovini, koji je rezultat jednogodišnjeg rada tih triju organizacija. Istraživanje su potaknuli kako bi bile identificirane i istaknute pozitivne državne i lokalne prakse koje se tiču rodnih pitanja i reforme sektora sigurnosti, kao i da bi se prepoznala područja u kojima je potrebno dodatno unapređenje ovih pitanja.
U Izvještaju se navode podaci i analiza trenutnog stanja integracije rodnih pitanja u Oružane snage, policiju, pravosuđe te kazneno-popravne ustanove. Izvještaj također ispituje stepen provedbe nacionalnog zakonodavstva i međunarodnih instrumenata, relevantnih za bavljenje pitanjima ravnopravnosti spolova u sektoru sigurnosti, kao i uvrštenost rodnih pitanja u postojeće politike i prakse. Izvještaj se bavi i ulogom organizacija civilnog društva angažiranih na rodnim i pitanjima sigurnosti te oblicima saradnje koju imaju s agencijama i institucijama sigurnosti na svim nivoima.
Rezultati predstavljeni u Izvještaju ističu nedovoljan broj institucionalnih politika, strategija i smjernica koje se eksplicitno tiču rodnih pitanja u Oružanim snagama, policiji, pravosuđu i kazneno-popravnim institucijama u BiH. U isto vrijeme se naglašava pozitivna činjenica da Akcioni plan za implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325, usvojen u BiH 27. jula 2010. godine, predstavlja strateški dokument za integraciju rodnih pitanja u sektor sigurnosti u BiH.
Jačanje povjerenja
– Ovo je prvo istraživanje ovog tipa u Bosni i Hercegovini, a u njemu su učestvovalo više od 300 osoba. Istraživanje je urađeno u svim institucijama sektora sigurnosti u BiH na državnom, entitetskom, kantonalnom te nivou Brčko Distrikta. Također smo održali 12 konsultacija na lokalnom nivou širom BiH sa različitim profilima stručnjaka i predstavnika civilnog društva, čiji se rad tiče roda i sektora sigurnosti. Kada se pitanja roda na adekvatan način adresiraju u sektoru sigurnost, jača se povjerenje građana i građanki u sistem i obezbjeđuje se poštivanje ljudskih prava. Time se unaprjeđuje i operativna efikasnost institucija sektora sigurnosti. Bosna i Hercegovina je, zahvaljujući posebno naporima Agencije za ravnopravnost spolova BiH, kao i gender centrima, prva u regiji usvojila Akcioni plan za implementaciju Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i time, kao i drugim pratećim akcionim planovima, strategijama, zakonima i podzakonskim aktima već napravila izuzetan iskorak u integriranju rodnih pitanja u sektor sigurnosti – kazala je Željka Šulc iz Atlantske inicijativa.
Naglasila je da je ovom doprinijela saradnja između institucija sektora sigurnosti i nevladinih organizacija, koja se očituje u izradi politika te naporima u pružanju rodno osjetljivih servisa, a naročito između policije i ženskih organizacija. Izvještaj daje niz preporuka prema svim relevantnim institucijama i organizacijama o tome kako unaprijediti rodnu jednakost i smanjiti diskriminaciju u sektoru sigurnosti.
– Naprimjer, potrebno je raditi na povećanju broja žena u sektoru sigurnosti. Iako BiH ima poprilično dobro razvijen zakonski okvir po pitanju ravnopravnosti spolova, bitno je razviti kontinuiranu praksu izrade institucionalnih politika koje bi unaprijedile implementaciju zakona, recimo kroz pravilnike o postupanju u slučajevima diskriminacije na osnovu spola. Također je potrebno ojačati mehanizme prijavljivanja slučajeva diskriminacije za zaposlene unutar institucija, kao i osigurati njihov integritet prilikom neadekvatnog tretmana i diskriminacije. Nalazi našeg Izvještaja ukazuju na to da se slučajevi diskriminacije često ne prijavljuju i da ona uopšte nije prepoznata – rekla je Šulc.
Set dokumenata
Kathrin Quesada iz Ženevskog centra za civilnu kontrolu oružanih snaga (DCAF), koja je vodila ovaj proces, istakla je da je za njih bilo važno da cijela BiH bude uključena u istraživanje – od lokalnog do državnog nivoa, i da potrebe koje se tiču integracije roda u sektor sigurnosti budu prepoznate od lokalnih čelnika, odnosno donositelja odluka, “a ne da mi kao međunarodna organizacija nametnemo nešto kao potrebno.”
– U ovoj fazi prepoznali smo dostignuća koja su do sada napravljena, a isto tako i izazove koji Bosni i Hercegovini predstoje u ovom području – rekla je Quesada, izrazivši zadovoljstvo što je DCAF-ov set različitih 13 dokumenata o ovoj temi, koji govore o tome kako konkretno rod može biti integriran u reformu sektora sigurnosti, preveden na naš jezik
O značaju učešća žena u sigurnosnom sektoru na prezentaciji su govorili i Majda Bećirević iz Atlantske inicijative i Memnuna Zvizdić, predsjednica organizacije Žene Ženama. Bećirević je rekla da je u preporukama navedeno kako bi trebalo poboljšati podršku žrtvama porodičnog nasilja.
– Urađeno je mnogo na sigurnim kućama, koje sada imaju bolji sistem finansiranja i bolju podršku nego ranije. Ali, žrtve se i dalje plaše prijaviti nasilje – kazala je ona.
Prema njenim riječima, potrebno je utvrditi broj, odnosno uvesti kvote žena na rukovodećim pozicijama u sektoru sigurnosti, što bi ih ohrabrilo da se prijavljuju.
Finalna publikacija s rezultatima istraživanja i preporukama bit će proslijeđena nadležnim institucijama u BiH.
