Aktivnosti Atlantske inicijative: Okrugli sto „NATO 3.0 –
pozicija i uloga NATO-a u međunarodnoj sigurnosnoj arhitekturi 2010-2020“
Put ka NATO-u za zemlje Balkana nema alternativu!
{artsexylightbox}„NATO 3.0 – pozicija i uloga NATO-a u međunarodnoj sigurnosnoj arhitekturi 2010-2020“ naziv je konferencije koja je 12. maja 2011. godine održana u hotelu „Termag“ na Jahorini. Organizatori konferencije bili su Atlantska inicijativa BiH i Ambasada SAD-a u BiH. Bila je ovo prilika da se usporede NATO 1.0, NATO 2.0 i novi strateški koncept NATO 3.0. Gosti su upoznati s evolucijom unutar NATO-a i njegovom sposobnošću da odgovori savremenim sigurnosnim izazovima.
Cilj skupa bio je okupiti relevantne stručnjake iz oblasti euroatlantskih integracija te predstaviti perspektive NATO-a u vremenu koje dolazi, uz poseban osvrt na ulogu Alijanse u sigurnosnoj arhitekturi Balkana. Konferenciji su prisustvovali brojni domaći i međunarodni zvaničnici, među kojima prof. dr. Nerzuk Ćurak, generalmajor Bernhard Bair (COM EUROR), pukovnik Hazim Hodžić (PSOTC), Jonathan M. Moore, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, Rohan Maxwel iz NATO-štaba u BiH. Priliku da prisustvuju konferenciji, da iznesu svoja mišljenja i postavljaju pitanja imali su i studenti.
Prisutnima se prvi obratio prof. dr. Nerzuk Ćurak. „Moj apel je dramatičan – Bosna i Hercegovina koliko sutra treba ući u NATO. Ne mislim na daleko sutra, već na sutra kao sutra, na petak, 13. maj. I do Sudnjeg dana mogao bih nuditi argumente u prilog ovoj ideji čiji ironijski karakter govori o našoj nemoći, ali i želji većine ljudi ove zemlje da razum konačno prevlada u državnim poslovima. A razum se nekada mora potaknuti. Bilo mrkvom, bilo štapom“, rekao je Ćurak. Iskazao je i nadu da će debate na konferenciji „otvoriti nove vidike, a sve u prilog povratku BiH na pravi put, s kojeg su je skrenule neodgovorne političke elite opterećene primordijalnim nacionalizmom, etničkim ekskluzivitetom i kukavičkim odbijanjem kompromisa“. Profesor Ćurak kao pravi put istakao je onaj na kojem je prva stanica NATO, a druga EU. Istakao je i da Bosna i Hercegovina, bez ikakvih novih uvjetovanja, treba biti primljena u NATO. „Ti uvjeti se mogu i moraju ispuniti kroz naročite aranžmane između NATO-a i BiH unutar struktura Saveza, kada BiH i institucionalno bude pod sigurnosnim kišobranom Alijanse. Iznimno je važno favorizirati pristup ‘članstvo prije uvjeta’, jer se u promijenjenim geopolitičkim okolnostima, pristupom ‘uvjeti prije članstva’, može napraviti nepopravljiva strateška greška zbog koje bi BiH mogla ostati izvan Saveza“, rekao je profesor Ćurak.
 |
 |
Jonathan Moore, otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH, nije se u svemu složio s profesorom Ćurkom. Kazao je da „Alijansa ne želi prijem novih članica kako bi uspostavila stabilnost i sigurnost u tim zemljama, kao što bi neki u BiH sugerirali. Zapravo, formula je upravo obrnuta. Nove članice moraju doprinijeti povećanoj stabilnosti i sigurnosti Alijanse. BiH, kao i druge zemlje koje teže članstvu, mora dokazati da se radi o zemlji koju Alijansa želi u svojim redovima. BiH mora dokazati da može govoriti jednim glasom u organizacijama koje funkcioniraju na principu konsenzusa. Mora dokazati da kada preuzme obaveze unutar Alijanse, kao što je to slučaj s njenim sadašnjim programom partnerstva, svakako može ispuniti te obaveze, umjesto situacije u kojoj jedan glas preuzme obaveze, a drugi ih odriče“. Istakao je da SAD cijeni doprinos koji je BiH dala u mirovnim misijama u inostranstvu, ali kada je riječ o procesu prijema BiH zaostaje u pogledu reformi, kako vojnih tako i političkih, koje će biti neophodne kako bi se osiguralo da BiH u konačnici postane uspješna članica NATO-a.
I Rohan Maxwel iz NATO-štaba u BiH rekao je da pristupanje BiH NATO-u zavisi samo od BiH. „NATO je zainteresiran da BiH bude partner, i mi na to trošimo puno i vremena i novca. U BiH smo i fizički prisutni, i tu ćemo i ostati, ali kako je pristupanje Alijansi i politički proces tu odluku ostavljamo na BiH. U Bruxellesu je rečeno – od ove zemlje se očekuju koraci naprijed u ispunjavanju postavljenih uvjeta. Još uvijek je problem neriješeno pitanje nepokretne vojne imovine iako je to jedno od lakših pitanja. A to nama šalje poruku – kako ćete moći riješiti kompliciranije i teže zahtjeve?“, pita Maxwel.
Dr. sc. Edina Bećirević je još jednom iskazala zabrinutost za trenutnu sigurnosnu situaciju i stanje u kojem se nalazi bh. društvo. Složila se sa stavom prof. dr. Nerzuka Ćurka da bi BiH trebala odmah biti primljena u NATO i iznijela svoju argumentaciju. Građani BiH se ne osjećaju sigurnima. Pokušaj održavanja referenduma u Republici Srpskoj priziva sjećanja iz devedesetih. Strah se osjeti u zraku. Nepovjerenje u političke elite je permanentno. Jačanje Rusije se vidno manifestira u odnosima unutar BiH, ali i Balkana. Proporcionalan je rast ‘mišića’ Rusije s odmicanjem od „pravog puta za BiH na kojem je prva stanica NATO“. Vapaj građana za NATO-ovim sigurnosnim kišobranom u svojim apelima prenijeli su prof. dr. Nerzuk Ćurak, dr. sc. Edina Bećirević…
NATO 1.0. nije bio pravovremen u BiH. Od NATO-a 3.0. očekuje se sentimentalniji odnos i poseban, „favorizirani“ pristup za BiH. BiH je u stalnim krizama. Ne govori jednim glasom. A NATO ne uvozi sebi krize. Promijenite to, ispunite uvjete – vrata NATO-a su otvorena. To je jedini put. Još su jednom, možda očekivano, ali ne i ono što smo željeli čuti, ponovili Jonathan Moore, Rohan Maxwel…
Ni u Srbiji ni u Crnoj Gori stanje nije mnogo bolje, kazali su nam gosti iz susjednih zemalja. U Srbiji glas onih koji su za NATO uglavnom je nadjačan glasom koji preferira Rusiju, ali i sjećanjima na NATO-udare, prenijela nam je gospođa Jelena Milić. U Crnoj Gori – slično. Podrška građana je na nezavidnom nivou. „U Crnoj Gori u ovome momentu podrška javnosti za članstvo u ovom savezu je veoma niska, tek oko 36 posto, i varira“, kaže Aleksandar Dedović iz Alfa centra.
