Deveti dani kriminalističkih nauka
U Sarajevu je 21. maja 2010. godine održana naučna konferencija „Korupcija -prevencija i institucionalno suzbijanje“ u sklopu manifestacije Dani kriminalističkih nauka, koju svake godine organizuje sarajevski Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Cilj ove konferencije bio je prikazati realno stanje i posljedice koje korupcija uzrokuje u ekonomskoj sferi jedne države (pogotovo u državama u tranziciji), ali i otkriti optimalne institute prevencije i suzbijanja ovog raka društva, kako je rečeno na konferenciji.
Učesnici konferencije bili su renomirani profesori fakulteta i rektorata Univerziteta u Sarajevu, predstavnici pravosudnih institucija, Ministarstva unutrašnjih poslova BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te mnogobrojne diplomate i mediji. Izlagači i diskusanti su bili stručnjaci i renomirani profesori sa srodnih fakulteta iz BiH i Srbije.
Korupcija je ogromna prepreka integraciji, rekao je u uvodnom izlaganju visoki predstavnik međunarodne zajednice Valentin Inzko. Pravi razlog zašto ona još uvijek vlada u društvu je upravo to što je postala i društveno prihvaćena. Bitno je razviti netolerantnost prema korupciji, jer ona već odavno nije samo pitanje novca, već i zdrave društvene svijesti. Uz vladavinu zakona, dobru policiju, stabilnu ekonomiju i edukaciju može se osigurati dobra prevencija i kvalitetna represija prema korupcionim krivičnim djelima.
Na otvaranju konferencije govorio je i šef misije EUPM-a Stefan Feller, koji je iznio interesantne podatke dobijene ispitivanjem javnog mnijenja u Evropskoj uniji iz 2009. godine. Analizirajući ispitivanje, zaključeno je da 78 posto stanovnika EU smatra da je korupcija veliki problem u njihovoj zemlji. Istina, taj postotak varira od članice do članice (u Grčkoj je 95 posto, u Danskoj 22 posto), ali čak 76 posto ispitanih smatra da je korupcija prisutna i u EU institucijama. Ovi podaci zasigurno su pokazatelji da niko nije imun na korupciju, i da ona predstavlja prijetnju ekonomskom sistemu svake države, zaključuje Feller.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH Milorad Barašin iskoristio je priliku da sa empirijskog stanovišta približi problematiku korupcije metodama rješavanja kroz svakodnevne primjere. Iako postoji veliku nesrazmjer između neprijavljenih, prijavljenih, optuženih i presuđenih djela mita i korupcije, Barašin je naglasio da mnogo veće saradnje građana sa organima gonjenja. Također je predložio uvođenje posebnog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine za cijelu BiH.
„Lekcija se puno bolje i brže nauči nakon što (prestupnika) udariš po džepu“, objašnjava Barašin.
Bosna i Hercegovina je mnogo napredovala na polju suzbijanja korupcije i stabilizaciji svog ekonomskog sustava, naglasio je direktor Centra za edukaciju sudija i tužilaca FBiH Šahbaz Džihanović. Prošle godine oformljena je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Ove godine očekuje se mnogo rada unutar te agencije koja bi u budućnosti trebala donijeti još bolje rezultate.
Gdje leži rješenje za korupciju? Kome vjerovati u slučaju korupcije? Ta i mnoga druga pitanja čula su se tokom diskusije na naučnoj konferenciji, a ovom prilikom date su i opće preporuke za njeno suzbijanje. Na konferenciji su izneseni i praktični primjeri uspješnog preventivnog i represivnog djelovanja na djela povezana sa korupcijom. Naprimjer, iz MUP-a Distrikta Brčko rekli su da su uvođenjem radara sa memorijskim zapisom povećali plativost prometnih kazni za 300 posto i time znatno smanjili korupciju unutar samih policijskih struktura. Takvi i slični primjeri služe kao ohrabrenje organima gonjenja u pravcu daljih savremenih aktivnosti na polju suzbijanja svih oblika koruptivnih djela.
Opće preporuke za suzbijanje ovog raka društva su: jačanje uloge institucija, uključivanje građana i njihovo aktivno učešće u antikorupcijskim kampanjama (poput kampanje „Korupcija ti oduzima sve“ koju Krimolovci trenutno provode), edukacija kadrova, interna i eksterna kontrola uvoza i prometa roba itd. Najveći problemi koji se vezuju za korupciju su spori procesi i problem dokazivosti djela. Zato je bitno da korporacije i državne institucije osnaže svoja nadzorna i revozorska tijela.
Jasna PEKIĆ
Foto: OHR
