Razgovor s povodom
{gallery}newsletters/13/2{/gallery}Projekt pod nazivom „Pobrinimo se za našu sigurnost: procjena stanja i nepristrasne konsultacije o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH“, pokrenut od Ženevskog centra za demokratsku kontrolu nad oružanim snagama (Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces – DCAF), Atlantske inicijative i organizacije „Žene ženama“, počeo je s realizacijom rada početkom oktobra. U razgovoru s menadžericom projekta Željkom Šulc saznajemo kako je došlo do ideje, koji su prvi dojmovi i koja su očekivanja od ovog velikog projekta.
DCAF je institucija koja se odavno bavi izazovima rodne integracije u sektoru sigurnosti, a pri kraju je s realizacijom sličnog istraživačkog projekta u Srbiji. Kako se javila potreba da se projekt uradi i u Bosni i Hercegovini, DCAF je potražio relevantne i kompetentne institucije koje bi kod nas mogle istražiti pitanje ravnopravnosti spolova u sigurnosnim strukturama. Učešće stručnjaka
Na poziv se odazvala Atlantska inicijativa, zajedno s nevladinom organizacijom „Žene ženama“, koja je jedna od najjačih domaćih organizacija za promociju prava žena i ravnopravnosti spolova. Time su u ovaj projekt, pored eksperata iz oblasti sigurnosti, uključeni i stručnjaci za pitanja ravnopravnosti spolova. U realizaciju ovog projekta uključeni su i studenti i postdiplomci Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Istočnom Sarajevu, s različitim obrazovnim usmjerenjem (medicina, politologija, žurnalistika, sigurnost, kriminalistika i rodne studije).
„Odazvali smo se pozivu DCAF-a i predstavili im našu viziju i moguću metodologiju projekta“, kaže menadžerica projekta Željka Šulc i dodaje: „Predložili smo model istraživanja koji uključuje teoretska istraživanja, ali i intenzivni terenski rad u 11 gradova širom Bosne i Hercegovine. Generalna ideja je ispitati integrisanost roda u reformi sektora sigurnosti na državnom, entitetskim i kantonalnim, to jest regionalnim nivoima. Pored sigurnosnog sektora, prilikom terenskih istraživanja će se razgovarati i s nevladinim organizacijama koje su se do sada bavile sličnim pitanjima.“
Projekt će se odvijati u nekoliko faza: prva faza podrazumijeva analizu postojeće legislative u Bosni i Hercegovini, kao i ranije pokrenutih inicijativa. Bitno je naglasiti da je naša zemlja prva u regiji koja je usvojila Akcioni plan za Rezoluciju UN-a 1325, koja poziva na veću zastupljenost žena u strukturama i procesima odlučivanja. Druga faza je terenski rad i istraživanje. U trećoj fazi bit će spreman preliminarni izvještaj o prilikama u našoj zemlji. Nakon toga očekuju se uspješne konsultacije s lokalnim akterima, na kojima bi, zajedno s njima, trebalo potvrditi napisano, te napraviti eventualne izmjene ako dođe do promjena u bilo kojoj regiji. Finalni izvještaj o rezultatima istraživanja bi trebao biti objavljen u maju ili junu sljedeće godine.
Projekt je od oktobra u svojoj prvoj fazi realizacije i Šulc o prvim utiscima kaže: „Puno toga je već učinjeno na polju integracije roda u reformu sektora sigurnosti, ali ono što mi očekujemo jeste da napravimo sažetak svega što je do sada učinjeno, uključujući i aktivnosti i dokumenata, te da stvorimo kvalitetnu platformu za nove aktivnosti za sve nas koji se bavimo ovim pitanjima.“
Cilj projekta nije samo da istakne eventualne razlike u broju žena i muškaraca u ovim strukturama, nego i da analizira stvarnu situaciju i jednostavno odgovori na pitanja fer i jednakog odnosa prema obama spolovima.
Ustanoviti stanje i uzroke
„Na osnovu prvih obavljenih razgovora mogu reći da je tačno da ima malo žena na pozicijama odlučivanja, ali to, u nekim slučajevima, ne znači da je riječ o neravnopravnosti, nego se nekada žene jednostavno i ne prijavljuju na određene pozicije. U drugim slučajevima, pak, može se raditi o tome da jeste zastupljeno mnogo žena u nekoj od institucija, ali da je njihova uloga u funkcionisanju institucije minimizirana. Diskriminacija po osnovu spola se odnosi i na muškarce i na žene, a upravo o takvim slučajevima želimo predstaviti sliku stanja u BiH“, veli naša sagovornica.
„Nama je cilj, a koji očekujemo postići upravo terenskim radom, da otkrijemo kakve su statistike i kakvo je stanje stvari, ali isto tako i da otkrijemo koji su razlozi za njih. Takođe se nadamo da ćemo naići i na primjere pozitivne prakse u našoj zemlji. Jedan takav primjer dolazi iz naše Granične policije, gdje se na konkursima za prijavljivanje daje prednost ženama ukoliko su kvalificirane za određenu poziciju“, zaključila je Željka Šulc.
Sama metodologija istraživanja podrazumijeva intervjue kvantitativnog i kvalitativnog tipa te konsultacije i verifikacije dobivenih informacija. Obuhvatit će Ministarstvo odbrane, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo sigurnosti sa svim njegovim agencijama, Graničnu policiju, centre javne bezbjednosti, SIPA-u, Agenciju za ravnopravnost spolova i Gender centre Federacije BiH i Republike Srpske te ostale relevantne domaće sigurnosne institucije i nevladine i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima ravnopravnosti spolova.
Jasna PEKIĆ
Foto: AI
