Još jedan izazov današnjice:
Sigurnost hrane i zdravlja u globaliziranom svijetu
Pripremila: Ambar Velazquez
Prošlog ljeta se dogodilo najsmrtonosnije izbijanje E. coli u pisanoj historiji. Pedeset ljudi je preminulo, a na hiljade ih se teško razboljelo u Njemačkoj. Njen utjecaj međutim nije bio ograničen samo na tu zemlju. Zabilježeno je najmanje 140 slučajeva u 15 zemalja. Ovo je samo najnoviji primjer kako je hrana počela predstavljati sigurnosni problem u globaliziranom svijetu, ističući promjenjivu prirodu sigurnosnih izazova današnjice.
Provjera sigurnosti hrane pri ulasku u državu jednako je bitna kao i praćenje ulaska ljudi i oružja, a ipak, ironično, ovaj nadzor zavisi koliko od međunarodne saradnje toliko i od akcija pojedinih država. U Bosni i Hercegovini odgovornost za osiguranje sigurnosti hrane u velikoj mjeri pada na Agenciju za sigurnost hrane BiH, koja je osnovana 2006. i nedavno je proslavila petu godišnjicu.
Agencija po uzoru na EU
Agencija za sigurnost hrane (FSA), sa sjedištem u Mostaru, naučnoistraživačka je institucija na državnom nivou, sačinjena od nezavisnih stručnjaka koji prate razvoj situacija koje bi mogle utjecati na potrošače u Bosni i Hercegovini. Pri samom formiranju Agencije proučena je struktura srodnih institucija u zemljama Evropske unije, te su formirani Sektor analize rizika, Sektor za upravljanje krizom i hitnim slučajevima i Sektor službene kontrole, sljedivosti, upravljanja rizikom i obavještavanja o riziku.
Direktor Agencije Sejad Mačkić za Atlantsku inicijativu kaže: „Agencija je uspjela okupiti multidisciplinaran tim kadrova koji su samostalni i u mogućnosti su odgovoriti veoma zahtjevnim obavezama i zadacima, čije je izvršavanje preduslov za postizanje visokog stepena zaštite zdravlja i interesa potrošača, te stavljanja proizvođača u ravnopravan položaj na domaćem i međunarodnom tržištu.”
Osnivanje Agencije za sigurnost hrane nije samo omogućilo usvajanje i prilagođavanje zakona o hrani u Bosni i Hercegovini standardima EU, čuvajući time dobrobit i interese građana, već Agencija za sigurnost hrane sudjeluje i u Sistemu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), koji omogućuje brzu komunikaciju između sudionika.
Mačkić naglašava važnost ovoga: “Uloga i cilj RASFF-a je da uveže sve zemlje članice Evropske unije u jedinstvenu mrežu u svrhu brze razmjene informacija između učesnika, te sprečavanja distribucije i povlačenja s tržišta proizvoda koji predstavljaju rizik za zdravlje ljudi. Agencija je od 8. juna 2006. do danas zaprimila 48 obavijesti od SANCO RASFF EC-a, koje su hitno dostavljane nadležnim inspekcijskim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH.”
Nužnost držanja koraka s trendovima drugih država (naročito zemljama članicama EU) očiti je imperativ za ovu agenciju s obzirom na međuzavisnost tržišta Bosne i Hercegovine i potrebe za brzo djelovanje u slučajevima kontaminirane hrane ili drugih globalnih kriza.
Direktor Mačkić je naveo i da „globalizacija trgovine, koja je trend današnjice, otvara mogućnosti da potencijalno rizična hrana i hrana za životinje može biti široko distribuirana, pa tako dospjeti i u Bosnu i Hercegovinu”.
Odgovor na nedavnu krizu
Baš zbog toga, kada su u maju kružili izvještaji da se izuzetno virulentan oblik E. coli brzo širi Evropom, Agencija za sigurnost hrane je bila spremna da promptno djeluje. Prvi potez bio je objavljivanje saopćenja za javnost u kome su dostavljene detaljne informacije o izbijanju zaraze. Osim toga, FSA je kontaktirala inspekcijske vlasti u oba entiteta i Brčko Distriktu, tražeći od njih da pojačaju mjere kontrole na uvozu svježeg povrća. Ubrzo nakon toga, FSA je upriličila nekoliko sastanaka, kojima su prisustvovali relevantni predstavnici entiteta i Brčko Distrikta, o ispitivanju stanja i aktivnosti koje se poduzimaju u Bosni i Hercegovini. Sedmog jula ove godine, kada je sjeme piskavice uvezene iz Egipta već bilo identificirano kao izvor E. coli, u skladu s preporukom Evropske komisije za hitne mjere, FSA je formalno donijela odluku o privremenoj zabrani uvoza i provoza sjemena piskavice kroz BiH do oktobra 2011. Za Mačkića, mjere su bile pravovremene i odgovarajuće, a uključivale su sve aktivnosti u cilju zaštite zdravlja i interesa potrošača u Bosni i Hercegovini. Te mjere su identične onima koje su poduzete u zemljama okruženja i Evropske unije, potvrđujući time spremnost Agencije za sigurnost hrane da promptno i adekvatno reagira u kriznim situacijama.
Dugotrajna pitanja
Unatoč velikom napretku Agencije za sigurnost hrane u proteklih pet godina, Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje u kreiranju ministarstva za poljoprivredu na državnom nivou. Iz Evropske unije preporučuju osnivanje takvog ministarstva, koje bi garantiralo da Bosna i Hercegovina ima jedno kompetentno i nadležno tijelo za hranu kada počnu pregovori o pristupanju EU. U međuvremenu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MOFTER) preuzelo je vodstvo u brojnim pitanjima koja se tiču sigurnosti hrane, a zahvaljujući sredstvima EU stvoreno je i jezgro unutar ovog ministarstva koje bi u budućnosti moglo preuzeti ulogu državnog ministarstva poljoprivrede. Čak i ovako, odgovornost za sigurnost hrane i dalje dijele državne i entitetske vlasti, što stvara poteškoće u promptnom odgovoru na problem sigurnosti, ali i u kreiranju zakonskih propisa.
Ipak, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane, Vijeće ministara je od 2008. do danas donijelo Zakon o genetički modificiranim organizmima zajedno sa 66 pravilnika o hrani, koji su u skladu s pravnom tekovinom EU.
Direktor Mačkić zaključuje: „Agencija se suočila s velikim izazovom, koji predstavlja donošenje i usaglašavanje propisa o hrani. Činjenica da je pripremljeno 95 propisa, od čega je 66 doneseno od Vijeća ministara BiH, potvrđuje da se Agencija, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta BiH, s tim izazovom uspješno nosi.“
