Bezbjednost na ulicama BiH {gallery}newsletters/12/1{/gallery}Bosnu i Hercegovinu prečesto bije glas zemlje u kojoj građani i posjetioci nisu bezbjedni. Strancima se preporučuje oprez kada putuju u nju, a Bosanci i Hercegovci žale za prijeratnim vremenima, „u kojima se bezbrižno moglo spavati i u parku“. No, podaci domaćih nadležnih institucija, ocjene stručnjaka te poređenje sa svjetskim prosjekom opovrgaju tvrdnje da je BiH zemlja opasnog življenja.
„Bezbjednosna situacija u BiH nije ni bolja, ni gora nego u drugim velikim svjetski gradovima. Treba imati u vidu trend u svijetu i uporediti ga sa našim statistikama,“ kaže o ovome profesor na sarajevskom Fakultetu kriminalističkih nauka Mirsad Abazović. On ističe da se prilikom procjene bezbjednosne situacije u BiH vrlo često ne uzimaju u obzir realna slika i činjenice, već se prezentiraju samo fragmenti. Profesor Abazović također tvrdi da se u medijima BiH pojedini kriminalni akti prečesto proglašavaju terorističkim.
Šta kažu činjenice
„Da bi nešto dobilo epitet terorističkog, treba po definiciji štošta ispuniti,“ objasnio je on. Naveo je primjer pripadnika selefijske zajednice, kojih u BiH ima čak 3.000, a za koje navodni stručnjaci za sigurnost učestalo neutemeljeno tvrde da se radi o dobro organizovanim teroristima.
U svojoj kolumni „Razbijanje mitova o ličnoj (ne)sigurnosti posjetilaca BiH“, a koja je objavljena na web stranici Asocijacije Alumni Centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (ACIPS) iz Sarajeva, član ove asocijacije Ardian Adžanela, tako prenosi navode s web stranice „Off Plan Property“, kojima se tvrdi da „postoji stalna prijetnja za zapadne ciljeve u Bosni i Hercegovini, s obzirom da se tamo terorističke aktivnosti i danas provode…”
Glavni problem ovog navoda je upotreba sintagme “i danas”, jer ona podrazumijeva da postoji istorija terorističkih napada koji se kontinuirano provode u BiH, što očigledno ne održava realnost u BiH. Jer, činjenice govore bitno drugačije.
Početkom godine, na Evropskom policijskom kongresu u Berlinu pohvaljen je rad bezbjednosnih državnih službi u BiH. Tom prilikom šef policijske misije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Stefan Feller istakao je da je „bezbjednosna situacija u BiH dobra, te da povremeno dolazi do njenog variranja zbog nesigurne ekonomske situacije, ali politički proces, koji u posljednje vrijeme dovodi do lošije komunikacije, nema uticaj na bezbjednosnu situaciju.“
Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, koji su dostavljeni Atlanskoj inicijativi, očigledno se smanjuje broj izvršenih krivičnih djela, a povećava broj njihove rasvjetljenosti. Zabilježeno je smanjenje krivičnih djela protiv spolnog integriteta, maloljetnička delinkvencija je u padu, smanjen je broj krivotvorenja dokumenata, a također je smanjen broj krivičnih dijela ilegalnog posjedovanja i trgovine oružja. Prema ovom izvoru, smanjenju ovih krivičnih djela doprinijelo je provođenje širih policijskih akcija protiv ilegalnih trgovaca oružjem.
„Treba istaći i činjenicu da je u padu broj krivičnih djela u vezi sa zloupotrebom droga, uz povećanje količine zaplijenjene droge. Isto tako nastavljena je tendencija pada broja krađa motornih vozila, u odnosu na prvih šest mjeseci 2009. godine,“ navodi se u dopisu Ministarstva sigurnosti BiH. Nadalje se ističe i da je smanjen broj krivičnih djela protiv imovine, osim u oblasti krivičnih djela razbojništva, gdje je zabilježen neznatan porast u odnosu na prvo polugodište 2009. godine. Broj krivičnih djela povećava se u oblasti privrednog kriminala.
U ovom Ministarstvu naglašavaju da se policijske strukture obračunavaju i sa kriminalom u vlastitim redovima. Potkrijepili su to informacijom da je u nedavnoj velikoj akciji pod nazivom „Taksa“, a koja je bila usmjerena na razbijanje mreže krijumčara akciznim robama, slobode lišeno petnaest policijskih službenika iz policijskih uprava Stolac i Čapljina.
Kao u svjetskim gradovima
No, u Agenciji za promociju stranih investicija (FIPA) u BiH ipak upozoravaju da osim političke stabilnosti, dostizanje zadovoljavajućeg bezbjednosnog okruženja u zemlji jeste jedan od preduslova za strana ulaganja.
„Upite o sigurnosti u zemlji zaista do sada nismo dobili i situacija nije takva da investitori odustaju i odluče da ne investiraju u BiH zbog sigurnosnih razloga.“, kaže glasnogovornica FIPA-e Jasmina Dževlan.
S druge strane, profesor Abazović objašnjava da je nesigurnost i pometnja kod građana BiH povećana, jer je prije rata policija u BiH imala drugačije ovlasti, a stopa kriminaliteta jeste bila znatno manja. Ilustracije radi naveo je činjenicu da je u SFR Jugoslaviji sedmično registrovana jedna prekomjerna doza narkotika, a da se danas to u Sarajevu dešava svakodnevno te da to osim policije više niko i ne registrira.
„Građani se još uvijek sjećaju vremena kada su mogli na klupama spavati i to u glavi ne mogu da pomire sa današnjom situacijom. Ipak to ne znači da su naše ulice nesigurnije nego u drugim svjetskim gradovima,“ zaključio je profesor Abazović.
Saida MUSTAJBEGOVIĆ
Foto: SIPA
