Analiza:
Šta možemo naučiti iz iskustva Hrvatske?
Pripremio: Tim Atlantske inicijative
Hrvatska je 30. juna, posljednjeg dana mađarskog predsjedništva Evropskom unijom (EU), u Bruxellesu zatvorila zadnja četiri poglavlja u pregovaračkom procesu – Tržišno natjecanje, Pravosuđe i temeljna prava, Finansijske i proračunske odredbe i Ostala pitanja. Ovim je i formalno zaključila pristupne pregovore s EU-om i otvorila put da nakon ratifikacije pristupnog ugovora postane 28. članica EU-a 1. jula 2013.
Ulazak Hrvatske u EU bit će priznanje za reforme koje su u toj zemlji provedene u posljednjoj deceniji. To će imati utjecaja i na ostatak Zapadnog Balkana, kojem predstoji prolazak istim putem kojim je Hrvatska išla ka članstvu u EU.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor je zahvalila evropskim čelnicima na potpori koju su davali toj zemlji na njenom evropskom putu.
– Uvijek sam govorila da neće biti većeg dara za hrvatske građanke i građane za 20. obljetnicu neovisnosti od završetka pregovora kako bi Hrvatska postala ponosna 28. članica EU-a. To se sada ostvaruje i mene osobno i moju vladu ispunjava velikim ponosom, ali i daje poticaj za posao koji ćemo obavljati do potpisivanja pristupnog ugovora i dok Hrvatska ne sjedne kao punopravna članica za stol europskih država i naroda. Na poseban način u ovom trenutku želim zahvaliti hrvatskim braniteljima, ljudima u Hrvatskoj koji su najzaslužniji za stvaranje slobodne, neovisne, demokratske i europske Hrvatske. Moram reći da su nam oni zaista davali punu potporu na europskom putu – kazala je Kosor na svečanoj konferenciji za novinare u Bruxellesu nakon dvodnevnog samita evropskih čelnika krajem juna s kojeg je upućen poziv Vijeću EU-a da zatvori preostala pregovaračka poglavlja, a na kojoj su sudjelovali i predsjednici Evropskog vijeća i Komisije Herman Van Rompoy i Jose Manuel Barroso te predsjednik mađarske vlade Viktor Orban.
Istaknula je da su nepovratni svi procesi pokrenuti u borbi protiv korupcije, kriminala, reformi pravosuđa, te da je to na dobro svih koji žive u Hrvatskoj. Kosor je također rekla da ovaj „povijesno važan trenutak za Hrvatsku“ šalje poruku njezinim susjedima da će im i kad postane članica i dalje pomagati i davati potporu „jer je to jedini put za trajan mir, stabilnost i prosperitet na jugoistoku Europe“. I predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso je naglasio da je ovo „povijesni trenutak za Hrvatsku, Zapadni Balkan i Evropsku uniju“.
U povodu okončanja pregovora Hrvatske o članstvu u EU potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu Jelko Kacin je izjavio da je ovo veliki dan za Hrvatsku i sve zemlje zapadnog Balkana.
– Završetak pregovora je najbolji dokaz da dosljedno provođenje unutrašnjih reformi vodi članstvu u EU. Ključ brzine približavanja EU leži u jačanju institucija i uvođenju čvrste vladavine prava, što su oblasti u kojima je Hrvatska postigla veliki napredak – kazao je on.
Posebne čestitke uputio je mađarskom predsjedavanju EU-om koje je imalo za prioritet završetak pregovora s Hrvatskom. Budimpešta je svojim zalaganjem, smatra Kacin, doprinijela da se dug i zahtjevan proces pregovora uspješno privede kraju. On je poslao i poruku našoj zemlji.
– Ulazak Hrvatske u EU treba poslužiti kao posljednja opomena liderima Bosne i Hercegovine. Politička kriza oko formiranja Vijeća ministara treba što prije da se okonča kako bi institucije BiH mogle da se reformiraju i osposobe za pregovore o članstvu u EU – naglasio je Kacin.
Potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za Jugoistočnu Evropu je ponovio i da jasna perspektiva članstva u EU postoji za sve zemlje zapadnog Balkana, čije približavanje zavisi, prije svega, od dinamike provođenja unutrašnjih reformi. Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a će, smatra Kacin, predstavljati još važniji i vidljiviji faktor stabilnosti i motor evropskih integracija regije. Uvjeren je i da bi sve zemlje zapadnog Balkana trebalo da uče iz bogatog iskustva koje je Hrvatska stekla tokom svojih šestogodišnjih pregovora.
– Dvadeset godina nakon osamostaljenja, Zagreb je aktivni i konstruktivni igrač u procesu evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana – kazao je Kacin.
Važne poruke nakon međuvladine konferencije o pristupanju na ministarskom nivou, održane 30. juna u Bruxellesu, uputili su i potpredsjednik Vlade RH i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Gordan Jandroković, mađarski šef diplomatije Janos Martonyi te komesar EU-a za proširenje Štefan Fuele. Jandroković je tako istaknuo da su „sve reforme u Hrvatskoj nepovratne i svi procesi ireverzibilni“. Govoreći o budućnosti kazao je kako je uvjeren da će se tokom poljskog predsjedanja potpisati ugovor o pristupanju, a poslije toga uslijedit će referendum, za koji smatra da će biti uspješan. Naglasio je da je završetak hrvatskih pregovora važan i za jugoistok Evrope, dodavši da će Hrvatska nadalje biti „glavni promotor proširenja“ jer je na vlastitom primjeru naučila, kako je rekao, šta znači rješavati bilateralna pitanja u procesu pregovora.
Fuele je također napomenuo da će hrvatsko pristupanje dati snažan signal zemljama zapadnog Balkana.
– Pod uvjetom da su uvjeti ispunjeni, vrata EU-a su otvorena – rekao je komesar EU-a za proširenje.
Hrvatsku po ulasku u EU očekuju i obilni finansijski stimulansi. Na svaki uplaćeni euro u evropsku kasu ta zemlja će dobiti tri eura iz zajedničkih fondova. Što je zemlja osposobljenija za povlačenje sredstava to je i veći priliv novca iz evropskih fondova. O tome, uostalom, najbolje znaju Poljaci, kojima je u prve dvije godine od pristupanja, od 2004. do 2006. godine, na račun vlade u Varšavi za razne projekte leglo 12 milijardi eura. Procjenjuje se da će u sljedećem fiskalnom razdoblju, od 2006. do 2013, Poljaci povući još oko 68 milijardi eura!
Zato ne čudi što se stanovnici te zemlje u anketama posljednjih godina izjašnjavaju kao izraziti eurofili, a 85 posto njih je zadovoljno ulaskom u EU iako je referendum prije pristupanja 2004. jedva prošao s vrlo slabom većinom.
– Predsjednik vlade je zapovjedio svim ministarstvima da sve projekte, gdje god mogu, kandidiraju za novac iz fondova. Bilo je puno otpora, to je bio novi pristup. Nikome nije bilo lako, svi su se našli na nepoznatom terenu. Na svakoj sjednici vlade rešetala sam ministre da vidimo šta su napravili u sektorima o pitanju povlačenja novca iz Evrope. Nije bilo ugodno. Ipak, isplatilo se – izjavila je za zagrebački Večernji list (sedmični prilog Obzor, 18. decembra 2010) poljska ministrica regionalnog razvoja Elzbieta Bienkonwska, u čijem ministarstvu na povlačenju sredstava radi čak 1.200 zaposlenika.
U Hrvatskoj se nadaju da će im za prvih šest mjeseci članstva, u drugoj polovici 2013, biti stavljeno na raspolaganje okvirno oko 800 miliona eura, s tim da se ti iznosi ne mogu povući odmah nego kroz dulje razdoblje. Za prvih šest mjeseci članstva iz Kohezijskog i strukturnih fondova za Hrvatsku je predviđeno 687,5 miliona eura iz sadašnjeg finansijskog okvira EU-a i kada se tome pridodaju direktna plaćanja poljoprivrednicima od 93,25 miliona eura za to razdoblje, ali i iz evropskog proračuna za 2014, jer se to isplaćuje retroaktivno, te još neka sredstva po drugim osnovama, dođe se do ukupnog iznosa od 800 miliona eura, izračunali su u toj zemlji. No, i Hrvatska će morati uplaćivati novac u evropski proračun, a za prvih šest mjeseci članstva to iznosi 267,7 miliona eura.
U prvo vrijeme hrvatskog članstva u EU stvari će postati kompliciranije u pogledu ekonomske saradnje BiH i Hrvatske jer više neće važiti međusobno regulirane regionalne povlastice u okviru CEFTA-e, smatra prof. dr. Mile Lasić sa Sveučilišta u Mostaru, autor knjige „Europska unija – nastanak, strategijske nedoumice i integracijski dometi“ (Sarajevo publishing, 2009). To je jedna dimenzija kako će se ulazak Hrvatske u EU odraziti na BiH. Druga, veli Lasić, govori o tome da se psihološki i politički gledano mogu očekivati pozitivne, stimulirajuće posljedice, „čak i u ovako beskrajno izgubljenoj i podijeljenoj BiH kakva je zemlja danas“.
– Očekujem da će, u prvom redu kod Srba, proraditi jedan inat – ako mogu Hrvati, možemo i mi, po cijenu da se lagano opraštaju od iluzije zvane Kosovo, koje je već izgubljeno, a izgleda da ga treba izgubiti više puta, te da u tom kontekstu dođe do pomjeranja zakovanih pozicija i u BiH, u prvom redu u Banjoj Luci, koji su protiv europske klauzule, protiv svih mogućih nužnih stvari koje se moraju uraditi. Mora se ispuniti zadaća koju nisu ispunili glede formiranja agencije za državnu pomoć, glede drugih stvari koje se moraju uraditi na razini države. Razumnim ljudima u Republici Srpskoj je to već jasno. Ja sam jedne prilike bio nazočan kada Dragan Čavić (predsjednik Demokratske partije, op. a.) govori da je to ustvari napuhana i vještačka dilema: ono što se danas prenosi na Sarajevo koliko sutra bit će prenijeto na Bruxelles, čime je samo pokazao da razumije fenomen prenijetog ili djeljivog suvereniteta, a što je sama suština odlučivanja i karakterologije unutar Europske unije kada je riječ o sustavu vlasti. Postoje stvari koje se moraju prenijeti na razinu države i odlučiti tim putem o našoj sudbini glede EU i te stvari, maltene u pravilu, bit će sutra prenijete dalje na Bruxelles, ako stignemo uopće do EU – kazao je Lasić za Atlantsku inicijativu.
Zanimljivo je i njegovo opažanje da Bosna i Hercegovina, zapravo, mora biti prisiljena učiti iz hrvatskog iskustva i da je to temeljni problem. Medijacije izvana, prema njegovom razumijevanju, „moraju biti sada usmjerene ka tome da se jarci na brvnu prisile i pokrenu u pravcu europskih integracija“. Lasić kaže da BiH jednostavno mora doći do statusa kandidata.
– Kada se bude došlo do statusa kandidata, stvari neće ići brzo, ali će se znati procedura. Onda se konkretno pregovora, otvaraju se i zatvaraju poglavlja. Iz hrvatskog iskustva se može naučiti da je moguće postići nemoguće. Dakle, to što danas izgleda u BiH čak i najracionalnijim ljudima kao nemoguće, čime nisu loši patrioti nego su samo dobri, neudobni građani ove zemlje, može postati stvarnost jednako kao što je to postalo u Hrvatskoj. Pretpostavka je da medijacija izvana radi svoj posao i da nas polagano pomjera prema pravcu statusa kandidata, pa potom iz poglavlja u poglavlje gura naprijed – kazao je Lasić.
U današnjoj Bosni i Hercegovini prisutan je još jedan problem – dvoličnost političara u pogledu pristupanja zemlje EU. Lasić veli da su svi naši političari, uz male izuzetke, antievropljani.
– Fenomen tzv. vertikalnog približavanja da se prihvaćaju određeni uvjeti EU-a i da se vrši vertikalno povezivanje, dakle potpisuje se Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zatim se dugo oklijeva, ali ipak ide u pravcu statusa kandidata, stiče se pravo na dvije od pet IPA komponenti, mi stručnjaci ovu materiju zovemo euizacijom. Međutim, ono što slijedi, duboka horizontalna transformacija, naši političari neće, jer točno znaju da s tom drugom fazom stiže pravna država na ove terene, koja podrazumijeva i pune remetince, odnosno kod nas pune zenice i foče. Dakle, samo zamajavaju ovo nedužno, napaćeno građanstvo – kaže Lasić.
Eventualno presudni moment mogao bi biti pritisak „gladnih stomaka“ i socijalni nemiri, koje Lasić predviđa, što bi dovelo do toga da političari u BiH kažu da jedinu pomoć i izlaz vide u EU, te da sami počnu činiti nešto ozbiljnije u tom pravcu nego što to rade danas. Najgore od svega bi bilo da BiH ostane siva zona.
– U tom smislu poštujem inicijative poput one moga kolege Nerzuka Ćurka, koji traži corpus separatum za BiH. Ja ne dijelim do kraja njegovu nadu u takvo što, ali dijelim njegovu zabrinutost. On se brine jer sumnja da takvi kakvi jesmo i jesmo uopće u stanju dobiti status kandidata. Na sličnom tragu molim pomoć samo za početak, za dobivanje statusa kandidata i za početak pregovaranja, a tada medijaciju i pritisak kako bismo se, mic po mic, kroz pregovaranje i usvajanje pojedinih poglavlja pregovora konačno transformirali. Jer mi nikada na ovim prostorima u našoj zemlji nismo imali pravnu državu, a ovaj put bismo je dobili upravo tim putem, preuzimanjem acquisa u naše unutarnje zakonodavstvo – veli Lasić.
Nažalost, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja još nije aplicirala za članstvo u EU. Time smo, na što je upozorila i direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Denisa Sarajlić-Maglić u tekstu pisanom za magazin Dani (broj 718 od 18. marta 2011), skoro dvije godine iza Crne Gore, koja je dobila status kandidata krajem 2010. Srbija je aplicirala za članstvo u decembru 2009, a Albanija još u aprilu te iste godine.
Pred BiH su postavljena tri uvjeta kako bi EU smatrala kredibilnom našu aplikaciju za članstvo – provođenje presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju „Sejdić i Finci protiv BiH“, potom usvajanje zakona o popisu stanovništva i na koncu usvajanje zakona o državnoj pomoći i njegova provedba. Bez toga nema ni napretka prema Evropskoj uniji.
