Manjine u vojsci
{gallery}newsletters/13/1{/gallery}Od ukupno 10.000 profesionalnih pripadnika, u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine danas služi samo 18 vojnika iz reda manjina i „ostalih“ naroda, koji nisu konstitutivni! Prema zakonskim odredbama, broj profesionalnih vojnika iz reda „ostalih“ bi trebao iznositi 0,7 posto. No, prema službenim podacima koje smo dobili od Ministarstva odbrane BiH, trenutno ih je svega 0,2 posto!
U namjeri da se reformom sistema odbrane Oružane snage BiH što pravednije popune odgovarajućim omjerom pripadnika konstitutivnih naroda, očigledno je da su potpuno zapostavljeni građani iz reda ostalih naroda. Među tih 18 vojnika iz reda „ostalih“ u Oružanim snagama BiH danas služe Albanci, Crnogorci, Česi, Makedonci, Rusini, Slovenci i Ukrajinci.
Popuna pozicija
U odgovoru na naš upit o broju pripadnika manjina u vojsci, Ministarstvo odbrane BiH podsjeća da je zakonska mogućnost prijema u Oružane snage BiH osobama iz reda ostalih regulirana članom 21 stav (2) Zakona o odbrani BiH. Osim toga, predsjedničkom Odlukom o veličini, strukturi i lokacijama Oružanih snaga BiH broj: 01-011-1110-6/06 od 5. jula 2006. godine utvrđena je zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih u popuni Oružanih snaga BiH, i to: Bošnjaka 45,9 posto, Srba 33,6 posto, Hrvata 19,8 posto te ostalih 0,7 posto. Istom odlukom definirano je da se u cilju osiguranja pune popune pozicija, ako se navedene ne mogu popuniti pripadnicima iz reda ostalih naroda, pozicije proporcionalno popunjavaju pripadnicima konstitutivnih naroda.
Međutim, prema dosadašnjim zapažanjima, Ministarstvo odbrane u raspisivanim konkursima za svoje je redove uglavnom tražilo određeni broj Srba, Hrvata i Bošnjaka. Umjesto ostalih naroda u Oružanim snagama BiH primani su pripadnici konstitutivnih naroda.
Upitani da li je osamnaest profesionalnih vojnika iz reda „ostalih“ bilo u vojsci prije formiranja jedinstvenih Oružanih snaga BiH, u pisanom odgovoru Atlantskoj inicijativi Ministarstvo odbrane navodi da „jedan broj lica preuzet je upravo iz entitetskih vojski formiranjem jedinstvenih Oružanih snaga BiH, dok je drugi dio primljen na službu u Oružane snage BiH po javnim oglasima nakon 1. januara 2006. godine“.
Poseban je problem što se o pitanju manjina u Oružanim snagama BiH nikada nije javno govorilo. U pokušaju da dobijemo stav organizacija koje se bave pitanjima ljudskih prava, ostali smo bez odgovora i mišljenja nevladinog sektora. Kratak odgovor uglavnom je glasio: „Ne znamo baš ništa o tome.“ S druge strane, to upravo ilustrira činjenicu kako se u BiH danas tretiraju građani koji nisu iz reda konstitutivnih naroda…
Čije tradicije?
Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH propisano je da pješadijski pukovi, koji doduše nisu operativne formacije, baštine identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda iz kojih potječu: Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane i Vojske Republike Srpske. Osobama iz reda „ostalih“, ako su bili pripadnici prijašnjih vojski, omogućeno je da slijede tradiciju tih vojski.
Sudeći po nacionalnoj strukturi aktivnog kadra Oružanih snaga BiH, za pripadnike „ostalih“ naroda i nacionalnih manjina sadašnje rješenje svakako nije odgovarajuće te ih nikako ne motivira da se prijave u takvu vojsku. No na šteti nisu samo oni, nego zasigurno i cijela država Bosna i Hercegovina.
Saida MUSTAJBEGOVIĆ
Foto: MOBiH
