Evidentno je da Kina u Crnoj Gori postepeno povećava svoj ekonomski i društveni uticaj i izgrađuje infrastrukturu koju bi jednog dana mogla iskoristiti i za ostvarivanje uticaja na unutrašnju i vanjsku politiku zemlje
Piše: Milica Kovačević
U svom nedavnom izvještaju “Nations in Transit” Freedom House piše da Kina koristi finansijski i infrastrukturno slabe zemlje kako bi proširila svoj uticaj u inostranstvu, uključujući strategiju dužničke diplomatije, strategiju u kojoj ekonomski snažnija zemlja daje velike zajmove zemljama u razvoju, što te zemlje opterećuje i stvara i političku zavisnost.
Prema nekim istraživanjima Kina je postala najveći svjetski povjerilac zemljama u razvoju.
Na Zapadnom Balkanu Kina je u prednosti u odnosu na Evropsku uniju (EU), koja ima strože uslove za pozajmice i vraćanje finansijske podrške. Kao rezultat toga, strani dug u regionu Zapadnog Balkana sve se više nalazi u rukama Kine. Crna Gora i Sjeverna Makedonija, prema podacima Freedom Housea, duguju Kini 39 odnosno 20 posto državnog duga.
Kineska dužnička diplomatija
Pored kreditiranja, i investicije koje dolaze iz Kine sve češće su u analizama označene terminom “korozivni kapital”. Ovaj termin definirao je Centar za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE), objašnjavajući da se radi o privatnom ili državnom kapitalu kojem nedostaju transparentnost, odgovornost i tržišna orijentacija, i koji dolazi iz autoritarnih režima u zemlje u tranziciji.
“Korozivni kapital” iskorištava i pogoršava postojeće slabosti u upravljanju kako bi uticao na ekonomski i politički razvoj u zemljama primaocima.
Brojna istraživanja pokazala su da Kina prilagođava svoju investicionu strategiju svakoj zemlji na osnovu njenih najslabijih institucija.
Netransparentna i netržišna priroda ovih investicija stimulira korupciju i degradira transparentnost i vladavinu prava u zemljama primaocima.
Od obnove nezavisnosti 2006. godine priliv stranih direktnih investicija (SDI) služio je kao važan generator za ekonomski rast Crne Gore. Bruto priliv SDI-ja u Crnu Goru činio je devet posto njenog BDP-a u 2018. godini, što je visok iznos u poređenju sa zemljama regije.
Turizam, bankarski sektor, energetika i nekretnine sektori su u koje strani investitori najviše ulažu. Rusija je u ovom periodu bila najveći pojedinačni direktni investitor u Crnoj Gori sa 1,27 milijardi dolara kumulativnih investicija.
Uprkos pogoršanju bilateralnih odnosa, Rusija je i dalje među pet vodećih investitora u zemlji.
Značajne investicije dolaze iz zapadnih država, ali i iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Azerbejdžana i Kine, o kojoj se govori u ovom tekstu.
Prema podacima koje je Centralna banka Crne Gore objavila u oktobru 2020. godine Kina je u 2020. godini najveći investitor u Crnoj Gori sa 70 miliona eura direktnih investicija.
Porastom javnog duga tokom ekonomske krize nakon nezavisnosti Crnoj Gori je za razvoj bio potreban novac, koji je morala potražiti na Istoku. Zapadni izvori finansiranja imali su stroge uslove kreditiranja, koje je Crna Gora teško mogla ispuniti.
Autoputem u dužničku zamku
I pored brojnih upozorenja na ekonomsku i fiskalnu neodrživost projekta, Vlada Crne Gore je 2014. godine uzela zajam od kineske EXIM banke za izgradnju autoputa Bar – Boljare, koji je dugi niz godina upisan u državne planove za integraciju crnogorske transportne mreže s mrežama susjednih zemalja i povezivanje s evropskim putnim koridorima.
Kredit od 809 miliona eura za izgradnju prve dionice autoputa doveo je do dramatičnog rasta javnog duga Crne Gore.
Projekt je od samog starta pratila i izrazita netransparentnost. Mnogi dokumenti vezani za planiranje i izgradnju autoputa zaštićeni su oznakom tajnosti, i javnost ni nakon više godina nema kompletnu sliku o ovom projektu. Sklapanjem međudržavnog sporazuma i kreditnog aranžmana po osnovu tog sporazuma zaobiđeni su nacionalni propisi koji povećavaju kontrolu i transparentnost, uključujući i one o javnim nabavkama.
Nakon što su već dva puta pomjerani rokovi, očekuje se da će prva dionica autoputa biti završena do sredine naredne godine, kada će dospjeti za vraćanje i prva rata kredita.
Iako je MMF već upozoravao da će “žurba sa završetkom autoputa vjerovatno ugroziti fiskalnu održivost Crne Gore”, izgradnja preostale tri dionice ušla je u novu fazu neizvjesnosti zbog krize izazvane pandemijom koronavirusa (COVID-19) koja je ozbiljno pogodila crnogorsku ekonomiju.
U junu 2020. godine crnogorska vlada zatražila je finansiranje od MMF-a u okviru Instrumenta za brzo finansiranje (RFI), navodeći da dok se izgledi za javne finansije značajno ne poboljšaju neće preduzeti izgradnju daljnjih faza autoputa Bar – Boljare ili druge velike kapitalne izdatke koji bi mogli ugroziti održivost duga.
Prva faza autoputa, koja je pri kraju, impresivna je građevina u crnogorskim brdima, ali ona završava usred ničega i neće moći stvoriti povrat ulaganja u bliskoj budućnosti jer još nije povezana s regionalnom mrežom.
U međuvremenu troši oskudne resurse koji bi se mogli koristiti na druge profitabilne načine.
Glavni “korozivni učinak” kineskog zajma je taj što blokira autonomiju sadašnje i budućih crnogorskih vlada jer finansijski veže ruke Crne Gore u godinama koje dolaze.
Pod teretom visokog javnog duga, Crna Gora sve teže nalazi novac na finansijskim tržištima i već se zadužuje po nepovoljnijim kamatnim stopama od susjednih zemalja.
Javni dug Crne Gore obeshrabruje potencijalne investitore jer će eventualno povećanje poreza za finansiranje javnog duga vidjeti kao neopravdani poslovni trošak. Nedostatak priliva investicija i drugih prihoda otežat će Crnoj Gori da nastavi finansirati reformske projekte. Kombinacija fiskalnih rizika i rizika upravljanja zbog rastuće kineske zavisnosti mogla bi ugroziti i geostratešku orijentaciju Crne Gore i s tim povezan demokratski razvoj.
Politička i kulturna saradnja
S povećanjem ekonomskog prisustva Kine u Crnoj Gori pojačano je i političko prisustvo. Bilateralni odnosi dviju zemalja aktivno se razvijaju. Potpisano je mnoštvo sporazuma o saradnji u različitim oblastima, a radi se i na liberalizaciji vizne politike.
Programi razmjene između Crne Gore i Kine dobro su razvijeni i uključuju česte posjete velikih grupa, kao što su predstavnici javne uprave, lokalne samouprave, poslovna udruženja, mediji, akademska zajednica, nastavnici i učenici. Saradnja između dvije zemlje na polju obrazovanja također se neprestano razvija. Sva tri univerziteta u Crnoj Gori uspostavila su partnerstva s kineskim univerzitetima.
Svake godine stipendiraju se najbolji crnogorski studenti koji će studirati u Kini. Institut Konfučije ima učionice kineskog jezika širom zemlje.
Analize Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuju da crnogorski mediji o Kini izvještavaju često i uglavnom pozitivno.
U izvještajima medija uglavnom dominiraju teme o značaju projekta autoputa Bar –Boljare, donacijama Kine u Crnoj Gori i promociji saradnje između Kine i Crne Gore.
Mnogi članci opisuju kineske uspjehe u nauci, umjetnosti, infrastrukturi i tehnologiji.
S druge strane, rijetki su članci o kineskom političkom sistemu, kvalitetu života njenih građana i socijalnim nejednakostima. Kineska ambasada u Crnoj Gori često organizuje posjete crnogorskih novinara Kini.
Tokom ovih posjeta novinari posjećuju kineske kompanije, važne lokacije projekata, historijske i kulturne spomenike i medije. Izvještaji o takvim posjetama obično su jednostrani i uglavnom pozitivni, jer se posjetiocima nudi da vide samo dobre strane Kine.
Porast kineskog ekonomskog i političkog prisustva u Crnoj Gori, kao i izvještavanje medija o tome, utiču i na stavove građana, pa posljednjih godina istraživanja pokazuju da popularnost Kine sve više parira popularnosti Evropske unije (i Rusije), dok drugi zapadni akteri stoje daleko iza njih.
(Ne)naučene lekcije
Prilikom procjene kineskog uticaja na Crnu Goru neophodno je imati na umu set dugoročnih političkih, ekonomskih, pa i civilizacijskih odluka koje crnogorsko društvo mora donijeti.
Jedna krhka demokratija u konstantnom procesu tranzicije ne može jačati institute demokratske samoregulacije ako je u nemilosti ekonomskog odnosno političkog uticaja društva koje je u svojoj biti totalitarno i nedemokratsko.
Evidentno je da Kina u Crnoj Gori postepeno povećava svoj ekonomski i društveni uticaj i izgrađuje infrastrukturu koju bi jednog dana mogla iskoristiti i za ostvarivanje uticaja na unutrašnju i vanjsku politiku zemlje.
Svi strani investitori u Crnoj Gori uživaju nacionalni tretman i ne postoje ograničenja prava na privatno vlasništvo ili osnivanje preduzeća u Crnoj Gori.
Pored toga, Crna Gora trenutno nema mehanizam za provjeru dolaznih stranih investicija. Još uvijek nije uspostavljena registracija krajnjeg stvarnog vlasništva, što ostavlja prostor za kapital koji potiče od skrivenih vlasnika ili ilegalnih aktivnosti.
Potpisivanjem međunarodnih sporazuma može se zaobići nacionalno zakonodavstvo u vezi s javnim nabavkama, uključujući njihovu transparentnost. Ulaganja u projekte od strateškog značaja za crnogorsku ekonomiju mogu na ovaj način biti izuzeta od prijeko potrebne javne kontrole.
Kao mala država, Crna Gora će uvijek imati izrazito asimetrične ekonomske odnose s moćnim ekonomijama. Međutim, mora izbjeći razvoj pretjerane ovisnosti o kapitalu bilo koje strane države koji je koncentriran prvenstveno u okviru ključnih industrija.
Crna Gora mora biti oprezna kada valorizuje svoje resurse, posebno kada je riječ o ulaganjima u proizvodnju električne energije – ugalj, hidroenergiju, vjetar i solarne elektrane. I pored izražene potrebe društva za velikim razvojnim projektima, Vlada Crne Gore ne bi smjela omogućiti velikim zemljama poput Kine brzi, jeftini i agresivni ekonomski pristup svojim ograničenim resursima. Omogućavanje ulaska u takve ključne industrije mora se procijeniti iz perspektive nacionalne sigurnosti i ekonomskog razvoja.
Napomena:
Članak se zasniva na rezultatima istraživanja o kineskom ekonomskom uticaju u Crnoj Gori koje je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) iz Podgorice sproveo uz podršku Centra za međunarodno privatno preduzetništvo (CIPE) iz Washingtona.
