RETROSPEKTIVA 2010.
Tim Atlantske inicijative u proteklih 12 mjeseci aktivno je pratio i sudjelovao u promicanju evroatlantske ideje u Bosni i Hercegovini, informirajući javnost o svim segmentima društva koji utječu na demokratske tokove u zemlji i sigurnost građana
Piše: Jasna PEKIĆ
{gallery}newsletters/16/4/1{/gallery}Šta je obilježilo 2010. godinu u Atlantskoj inicijativi? Pokrenuli smo prvi specijalizirani časopis „Demokratija i sigurnost u jugoistočnoj Evropi“, pratili i analizirali sigurnosnu situaciju u našoj zemlji, regiji i svijetu, te vodili debatu o evroatlantskim integracijama.
Vojna imovina kao kočnica
Proteklu godinu u Bosni i Hercegovini (BiH) obilježili su veliki događaji u oblasti sigurnosti. U aprilu je naša zemlja uslovno postala članica MAP-a. Međutim, BiH ne može početi koristiti mehanizme MAP-a sve dok ne riješi pitanje knjiženja 69 lokacija perspektivne nepokretne vojne imovine na državni nivo (rok je bio do septembra 2010. godine). O toj problematici razgovarali smo s ministrom odbrane, tadašnjim i sadašnjim zapovjednikom štaba NATO-a u Sarajevu generalima Johnom Bullardom i Davidom Eneyartom te drugim relevantnim ličnostima. BiH je putem NATO-ovog koordinacionog tima Vijeća ministara BiH nastavila formalnu saradnju s NATO-om kroz Individualni partnerski akcioni plan (IPAP). Atlantska inicijativa intenzivno je pratila sve aktivnosti Ministarstva odbrane BiH i Oružanih snaga BiH (OSBiH), učestvujući na vojnim vježbama, manifestacijama i skupovima, prateći aktivnosti oko otpuštanja vojnika i uništavanja viška municije kao posljedica profesionalizacije domaće vojske. Ove godine u OSBiH uveden je i prvi parlamentarni vojni povjerenik – Boško Šiljegović. Još jedna bitna misija koju smo popratili bilo je slanje naših trupa u Afganistan. Iako je naš osnovni fokus rada pitanje članstva BiH u NATO-u, sigurnosni aspekti svakodnevnog života imaju također veliki utjecaj na buduća zbivanja u ovoj sferi. Zato je tim Atlantske inicijative popratio potpisivanje Sarajevske deklaracije o međukulturalnom dijalogu i unutrašnjoj sigurnosti, pratio rad specijalnih policija, BHMAC-a, OSA-e, vatrogasaca…
Razmjena iskustva
{gallery}newsletters/16/4/2{/gallery}Cijeneći da je razmjena iskustava u edukaciji izuzetno bitna, Atlantska inicijativa je prošle godine ugostila grupu američkih studenata s Univerziteta u Denveru na dvomjesečno studiozno stažiranje u organizaciji. Pored toga, imali smo i goste s postdiplomskog programa Royal College of Defense Studies iz Londona. Organizirali smo i nekoliko okruglih stolova na temu evroatlantskih integracija – u Mostaru, Trebinju, Bijeljini, Brčkom, Sarajevu… Putovali smo u Srbiju, Crnu Goru, Gruziju i Belgiju da bismo razmijenili iskustava. Posjetili smo štab NATO-a u Bruxellesu, iz prve ruke izučavali novi strateški koncept NATO-a, koji je stupio na snagu od novembra 2010. godine. Izazovi novog strateškog koncepta odrazili su se i na sigurnosno stanje BiH, pa smo pokušali otkriti kakvi su domaći kapaciteti u borbi protiv savremenih sigurnosnih izazova, poput cyber kriminala, terorizma, klimatskih promjena i međunarodnih oblika organiziranog kriminala. Domaći kapaciteti stavljeni su pod test nakon terorističkog napada na PU Bugojno te nakon katastrofalnih poplava koje su zahvatile cijelu istočnu Bosnu na kraju godine. Odgovor sigurnosnih struktura u oba slučaja nije izostao, a kako su akcije izvedene i s kakvim uspjehom mogli ste također pročitati u našem newsletteru.
Budući da je integracija rodne politike u sigurnosne snage od izuzetnog značaja, tim Atlantske inicijative učestvovao je i na brojnim seminarima i radionicama na ovu temu. Ipak, od najvećeg značaja je projekt „Pobrinimo se za našu sigurnost: procjena stanja i nepristrasne konsultacije o rodu i reformi sektora sigurnosti u BiH“, pokrenut od Ženevskog centra za demokratsku kontrolu nad oružanim snagama (Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces – DCAF), Atlantske inicijative i organizacije „Žene ženama“, koji će se okončati sredinom 2011. godine.
Plan i cilj Atlantske inicijative je kroz učešće u debatama, slanjem newslettera i specijaliziranim časopisom nastaviti doprinositi stvaranju društva znanja u BiH, koje će omogućiti građanima da ključne odluke o svojoj i budućnosti zemlje donose na temelju informiranog mišljenja i činjenica, a ne na temelju predrasuda, što je osnovni cilj djelovanja našeg udruženja.
