Prof. dr. Nerzuk Ćurak studentima:
NATO kao dar s neba
„Iako se u vrijednosnom smislu mogu uputiti zamjerke NATO-u, smatram da je dar s neba da zemlje jugoistočne Evrope uđu u NATO“, rekao je prof. dr. Nerzuk Ćurak početkom mjeseca, kao gost predavač na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.
Predavanje „Transatlantska zajednica – euroatlantske integracije jugoistočne Evrope“, upriličila je Atlantska inicijativa, kao dio redovnih predavanja za master studij Mediji i diplomacija.
Prema mišljenju Nerzuka Ćurka, uz stvarnost prijema u NATO (Hrvatska i Albanija su već članice, Crna Gora je na putu), apsurdno je da taj proces ne slijede i Srbija, te Bosna i Hercegovina. U scenariju kada bi jedna država regiona ostala van transatlantskih tokova, posljedice na čitav region bile bi negativne, po sistemu spojenih posuda, kada bi se nestabilnost jedne države prenosila na ostale zemlje regiona.
Najvažnija je sigurnost
Sigurnost je danas najrelevantije područje društvenosti, koja svoje korijene ima u samom čovjeku i, samim tim, potreba za zaštitom pripada pojedincu, rekao je Ćurak. Važnost ulaska zemalja zapadnog Balkana u NATO odnosi se na činjenicu da će to u najvećoj mjeri relaksirati odnose između zemalja, te poboljšati političke, društvene i sigurnosne aspekte zemalja u regionu.
Logično je takođe da, iz ideoloških ili emotivnih razloga, pojedine grupe ili političke elite odbijaju mogućnost ulaska u NATO, ali Ćurak navodi da na sam ulazak u ovu organizaciju treba gledati krajnje utilitaristički i pragmatično.
Jedna od pozitivnih posljedica članstva odnosi se na priliv kapitala, jer kapital ide tamo gdje je sigurno, a činjenica je da je u većini zemalja zabilježen porast Bruto društvenog proizvoda (GDP) nakon ulaska u NATO. Porast je takođe primijetan u sferi investicija, priliva inostranog kapitala i opšte stabilnosti.
Proces koji podrazumijeva ispunjavanje uslova za ulazak u NATO bitan je i za demokratizaciju društva, jer bez demokratizacije sigurnosne sfere nema ni demokratizacije ukupnog društvenog aparata.
Glavna karakteristika demokratskih sigurnosnih sistema jeste da ih kontrolišu civilne vlasti, što podrazumijeva i otvaranje privatnih firmi iz sfere sigurnosti, detektivskih agencija i slično, što je instrument prelaska sigurnosnih pitanja iz sfere tajnog u sferu javnog.
Danas je neophodno upoznati javnost sa svim argumentima vezanim za NATO. To je moguće samo putem javnih debata, okruglih stolova i radionica, što podrazumijeva izlaganje i negacije i afirmacije, iznošenje smislenih argumenata, kao i otvorenost za usvajanje stavova koji vode opštoj dobrobiti društva. Treba srušiti mit da u NATO ulazi vojska, a ne država. Ulazak u NATO podrazumijeva i svojevrsnu edukaciju civilnog društva, a ne samo zakonodavne i izvršne vlasti, jer civilno društvo stvara uslove za promjenu društvenosti koja prati zvaničnu politiku.
Ovi procesi proizvešće kulturu rada, za razliku od postojeće kulture smrti, koja vodi kulturi nasilja, kulturi herojstva, koja u suštini stvara kulturu nerada.
Za kraj, prof. Ćurak je napomenuo da pitanje ulaska u NATO ne treba smatrati ideološkim, već ga treba praktično gledati kao još jednog od koraka ka članstvu u Evropskoj uniji.
Šta kažu studenti
Učesnica sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Aleksandra Borovčanin, rekla je da joj je predavanje pomoglo da se detaljnije upozna s tematikom ulaska u NATO i sigurnosnim pitanjima. “Bila su mi jako zanimljiva poređenja koja je prof. Ćurak koristio i moram priznati da mi je ovo predavanje otvorilo novu perspektivu o evroatlantskim inicijativama.”
Dragan Popović, takođe student iz Istočnog Sarajeva, bio je iznenađen slikovitim opisom problema u sigurnosnoj sferi, a na pitanje da li je predavanje promijenilo neke njegove stavove, rekao je: „Bitno je da se ovakva predavanja organizuju, prije svega da bi se razjasnili mitovi koji okružuju ulazak u NATO i istakle pozitivne posljedice koje će Bosna i Hercegovina imati od ulaska u NATO i dalje u EU. Prilika da i mi kažemo ono što imamo, te da u argumentovanoj debati razmijenimo relevantna mišljenja, puno znači i studentima, ali i javnosti u našoj državi“.
Jelena MOČEVIĆ i Jasna PEKIĆ
