Naglasila je da je EU jedan od njihovih najvažnijih partnera, budući da sa njima dijele iste vrijednosti u pogledu ljudskih prava, vladavine prava i demokratije.
“Ono što sa našim partnerom pokušavamo uraditi jeste pomoći zemljama da napreduju u tom oblastima. Na osnovu datih preporuka, pomažemo zemlji da postigne napredak u onim segmentima gdje je to zaista i potrebno”, pojasnila je.
Kada se pojedinačna zemlja pridruži Vijeću Evrope, direktorica Taylor je kazala da ta zemlja preuzima obaveze u smislu određenih standarda koji se odnose na ljudska prava ili vladavinu prava.
“To su vrlo konkretni aspekti kao što su borba protiv privrednog kriminala, saradnja sa policijom, obrazovanje, borba protiv diskriminacije i slično”, kazala je.
Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH za multilateralne odnose Almir Šahović istakao je da je taj instrument Vijeća Evrope u skladu sa jednim od najvažnijih dokumenata Komisije Evropske unije iz februara 2018. godine pod nazivom “Strategija proširenja EU” u kojem su date glavne preporuke koje zemlje zapadnog Balkana, kao kandidati ili potencijalni kandidati, trebaju da naprave.
Dodao je da taj instrument pomaže BiH da ispuni određene kriterije kako bi nakon predaje Upitnika Komisije Evropske unije BiH dobila pozitivno mišljenje o kandidatskom statusu prije kraja 2019. godine.
Šef Sekcije operacija za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave u Delegaciji EU u BiH Nikolas Bizel kazao je da će danas razgovarati o konkretnim rezultatima koji su postignuti u okviru tog projekta.
Dodao je da taj projekt zaista pomaže BiH da ostvari napredak u ključnim aspektima kao što je vladavina prava.
“To nije nešto što se radi samo da bi se ispunile preporuke Vijeća Evrope ili da bi se približili EU, već nešto što se radi za dobrobit građana ove zemlje”, kazao je.
Istakao je da će razgovarati o vrlo konkretnim aktivnostima kao što je borba protiv segregacije, unapređenje položaja i zaštita nacionalnih manjina, ljudskih prava te unapređenje kapaciteta određenih institucija kao što je Ured ombudsmena.
Zaključio je da se ništa ne može postići bez novca, te da je kroz taj projekt u BiH uloženo 2,7 miliona eura.
Sastanku su prisustvovali predstavnici institucija koje su direktno uključene u provođenje programa, poput državnog i entitetskih ministarstava pravde, Institucije ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i Ministarstva civilnih poslova BiH.
