Dok Srbija bilježi rast stranih investicija, u BiH je prisutan trend smanjenja, a zabilježeno je i povlačenje stranih investitora. Brojni su problemi uzrokovali ovakvo stanje, u prvom redu politička nestabilnost i najlošije poslovno okruženje u regionu. No, budući da je ovo izborna godina, bh. političari će i ove godine svoje kampanje bazirati na obećanjima da će baš oni, ukoliko budu izabrani, dovesti strane investitore iako u protekle tri godine nisu učinili ništa da se riješe nagomilani problemi.
Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, strana ulaganja u prva tri kvartala 2013. godine iznosila su 189,65 miliona KM, što je manje u odnosu na ulaganja u istom periodu 2012. godine za 50 posto. Podaci Centralne banke BiH koja koristi najsavremeniju metodu izračuna stranih investicija govore da ih je u prvih devet mjeseci bilo 494 miliona KM, dakle gotovo 10 posto više nego u 2012. godini.
„Imamo direktne strane investicije, a u ostalim investicijama zabilježeno je neto smanjenje priliva od 228 miliona u odnosu na isti period prošle godine, i to prvenstveno zbog smanjenja priliva u bankaraski sektor i neto povećanja zajmova, prvenstveno javnog duga. Što se tiče direktnih stranih investicija, zabilježno je povećanje vlasničkog udjela u odnosu na prethodnu godinu, a dok su se investicije po osnovu zaduživanja smanjile“, navodi Belma Čolaković, vodeća ekonomistica Centralne banke BiH.
No i to je malo ukoliko se zna da je u BiH godinama pristizalo godišnje milijardu KM stranih investicija, odnosno 500 miliona eura godišnje. U Agenciji za promociju stranih investicija FIPA navode niz razloga zbog kojih strani investitori u posljednje vrijeme zaobilaze BiH.
„Kao najčešće primjedbe kada je u pitanju poslovno okruženje u BiH firme navode političku nestabilnost, duge i skupe procedure, zatim visine taksi i drugih naknada, procedure vezane za indirektno oporezivanje, netransparentnost poticaja i subvencija, nedostatak podrške izvoznicima, radno zakonodavstvo, kao i uopšte neusaglašenost pravnih propisa na svim nivoima vlasti. Dodatne poteškoće stvara neizgrađena infrastruktura, putevi, vodovod, kanalizacija, elektro snabdijevanje itd“, kaže glasnogovornica FIPA-e Jasmina Dževlan.
Dok investitori iz arapskih zemalja, koji se u BiH uvijek dovode u negativan kontekst, najavljuju investiranje u Srbiju vrijedno nekoliko milijardi eura, u BiH nema dovoljno znanja da se ovakvi investitori privuku, ocijenio je za RSE profesor Hasan Muratović, dugogodišnji diplomata.
„Generalno govoreći, oni su prijateljski raspoloženi, ali biznis je jedno, a prijateljstvo je drugo. Ministarstvo vanjskih poslova nikad nije uspjelo organizirati neku jaku ekonomsku diplomaciju koja bi radila na terenu, u tim arapskim zemljama. Drugo, Arapi su biznismeni koji traže vrlo sigurne investicije. Oni ne ulaze u financijske rizike i traže vrlo velike garancije. A kao što znate BiH nema narodnu banku BiH, ima još uvijek valutni odbor i ta naša Centralna banka ne može u ime države garantirati“, napominje Muratović.
Mnogo vremena i živaca
S druge strane, ni Rusiji BiH nije interesantna, jer su im susjedi u Hrvatskoj i Crnoj Gori, pa i Srbiji ukazali dobrodošlicu. Profesor Duljko Hasić, iz Vanjskotrgovinske komore BiH, više puta je govorio o potencijalu BiH koji bi mogao biti interesantan Ruskoj Federaciji, no do sada nije bilo rezultata.
„To se prvenstveno odnosi na oblast građevinarstva i oblast prehrambene industrije koja bi bila interesantna za rusko tržište. Nažalost, i pored pokazanog interesa sa bh. strane, odnosno sa strane Federacije, nikada do sada nije bilo posebnog interesa Ruske Federacije za saradnju sa ovim dijelom BiH“, kaže Hasić.
Slična situacija je i sa Kinom i drugim ekonomijama u ekspanziji.
Uprkos silnim obećanjima političara za vrijeme svakih izbora da je jedan od prioriteta povećanje stranih investicija, malo toga je izvršna i zakonodavna vlast učinila da olakša poslovanje u BiH. Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH na nedavnom predstavljanju Bijele knjige, koju je sačinilo Vijeće analizirajući stanje i nudeći rješenja, izjavio je da za investiranje u ovu zemlju treba uložiti mnogo vremena i živaca.
„Danas imate okolnost da vam za izdavanje građevinske dozvole, pa čak i za priključke za struju treba 180 dana. Kada vi kažete stranom investitoru da mu treba 180 dana za dobivanje građevinske ili bilo koje druge dozvole, on se samo okrene za 180 stupnjeva i vrati se”, kaže Muidža.
Glasnogovornica FIPA-e Jasmina Dževlan kaže da su upravo zbog ovih i sličnih problema neke kompanije zatvorile svoje firme u BiH i povukle svoj kapital:
„Navedeno je da je Turkish Airlines okončao partnerstvo za BH Airlinesom, zatim objavljen je prestanaka rada kompanije Finvest Drvar, drvno- prerađivačkog preduzeća čiji je vlasnik investitor iz Hrvatske, zatim registrirano je gašnje kompanije Ceste Mostovi Asfalt d.o.o. Modriča – to je bila investicija iz Slovenije, te gašanje kompanije TIPO d.o.o. Odžak, investicija iz Holandije.“
Izborna godina je počela. Kampanje uveliko traju. I ove godine, kao i prethodnih izbornih, bh. građani slušaće o stranim ulaganjima i otvaranju novih radnih mjesta. Za to vrijeme investitori će ulagati u susjedne zemlje i zaobilaziti BiH.
Izvor: RSE (22. januar 2014.)
