Ministrica vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesna Pusić razgovarala je i sa predsjedavajućim Vijeća ministara Vjekoslavom Bevandom koji ju je upoznao s tim šta BiH, odnosno njene institucije rade na putu ka Evropskoj uniji.
BiH je u zastoju na tom putu i s toga smo zahvalni ministrici Pusić na tome što čini za našu zemlju, kazao je Bevanda.
“Sve je do nas, kriteriji za BiH na putu ka EU se neće spuštati, ali ima pozitivnih vijesti i pokušaja da se neke stvari u pristupu promijene što bi išlo u našu korist”, rekao je Bevanda nakon sastanka sa hrvatskom ministricom.
Kao i na prethodnom sastanku sa ministrom Zlatkom Lagumdžijom, glavna tema sastanka sa predsjedavajućim Bevandom je bila upravo novi pristup EU našoj zemlji, kao i pristup BiH EU.
“Bevanda me upoznao sa nekim pripremnim potezima, dogovorima, pa i naporima koji se ulažu u BiH i na razini Vijeća ministara kako bi se što bliže došlo mogućnosti da i države članice EU s druge strane prepoznaju tu političku volju u BiH te da s tog stanovišta pristupe razmatragu novog modela. To mi se čini naročito važnim, budući da sve vrijeme razgovaramo o tome šta EU može učiniti kako bi osigurala novi pristup. Ovdje smo više razgovarali šta BiH može učiniti na tom putu kako bi sama kreirala institucijalno i na razini političke volje jednu pozitivnu klimu i preduvjete za ostvarenje tog projekta”, kazala je Pusić.
Kada je u pitanju hrvatska incijativa za drugačiji pristup BiH na putu ka EU, Pusić je rekla da zemlje članice EU za sada različito gledaju na nju, ali da nijedan prijedlog nije takav da odmah čim se iznese postaje zvaničan, odnosno da u vezi s njim postoji opći konsenzus.
“To je jedan proces u izgradnji eventualno unutar EU institucija stava da je potrebno na proaktivniji nastup prići BiH. Što se tiče kriterija oni ostaju isti, možda s uključenjem dodatnih poglavlja, ali institucije EU i države članice imaju aktivniju ulogu. Kada su u pitanju reakcije na hrvatski prijedlog, neke države članice EU imaju jako pozitivan stav, neke su neutralne, a neke skeptične. Ali, svakako je jedan od važnih ciljeva da prijedlog kako već bude formuliran na kraju bude prijedlog država članica EU”, pojasnila je Pusić.
Ona je pojasnila i kakva je razlika između prijedloga koji je dala Hrvatska i onog koji je dala Slovenija.
“Mi smo na Vijeću ministara vanjskih poslova EU iznijeli, odnosno ja sam iznijela, ugrubo koje su karakteristike toga što mi predlažemo. To nije bio prvi put da sam o tome govorila u februaru, ali je prvi put bilo da je postojala spremnost da se takav prijedlog čuje i da se ta tema otvora. Nakon toga se pojavilo slovensko pismo upućeno Chatherine Ashton, koje mi pozdravljamo i smatramo da se o tome treba govoriti i smatramo ga korisnim. U nekim elementima se ta dva prijedloga razlikuju, recimo, mi nismo spominjali ništa vezano za neku novu međunarodnu konferenciju o BiH, zato što smatramo da je u ovom trenutku ključno savezništvo sa svim političkim faktorima u BiH i da se na to trebamo koncentrirati”, dodala je hrvatska ministrica.
Ona je i danas nakon sastanka sa Lagumdžijom pojasnila šta je suština hrvastke inicijative koja bi mogla biti temelj budućeg pristupa EU našoj zemlji i obrnuto.
“Naš prijedlog ima dva ključna elementa. Jedno je da se ono što je do sada tretirano kao preduvjet za početak bilo kakvog pregovaranja o članstvu, a to su ustavne reforme, presuda ‘Sejdić-Finci’…, umjesto da budu preduvjet početka pregovora postanu sastavnim dijelom tih pregovora. Temeljna ideja je da ono što je preduvjet cijelog procesa postaje njegov sastavni dio. Funkcija toga je u prvom redu komunikacija sa društvom. Evropski projekat ne može uspjeti ako je samo program političkih elita. Ima stvari koje mogu, ali evropski projekat mora biti nešto što podržava i većina ljudi koji žive u tom društvu. Za njih mora biti nešto što je to realno, ako se ljudima to čini neralnim onda oni neće imati ni neki odnos prema tome. Drugi element je da se različiti oblici finansijske i druge pomoći usmjere prema projektima koji znače uvoljavanje tim kriterijama. Drugim riječima da ne budu nekordinirani i razbacani”, kazala je Pusić.
(28. mart 2014.)
