U nikada izazovnijem vremenu za Bosnu i Hercegovinu, regiju i ostatak svijeta, autori Atlantske inicijative odgovorili su u novoj publikaciji na goruća pitanja o sigurnosnim prijetnjama, malignim stranim utjecajima i dezinformacijama koje su svojevrstan vid hibridnog ratovanja, a kojih je prepun javni i online prostor. Sve to dok naša zemlja nastoji ostvariti svoj put ka Evropskoj uniji i NATO-u.
Članovi akademske zajednice okupljeni oko Atlantske inicijative, kojima je od početka cilj ispravno informiranje građana o pitanjima euroatlantske integracije, odlučili su otići korak dalje i ukazati na značaj akademske saradnje kojom su nastojali pružiti odgovore na sigurnosne izazove s kojima se naša zemlja suočava. Njihovi tekstovi objavljeni su u novoj publikaciji Atlantske inicijative – časopisu „Demokracija i Sigurnost“ čija je krovna tema Fenomen inozemne manipulacije informacijama i uplitanja, a koji se može čitati na oficijelnoj internet-stranici Atlantske inicijative.
Radovi objavljeni u publikaciji predstavljeni su na konferenciji „Strano uplitanje, NATO i dezinformacije: Jačanje otpornosti u Bosni i Hercegovini“ održanoj 20. decembra u Sarajevu. U dva panela na konferenciji tematski su podijeljeni autorski radovi objavljeni u časopisu: Mediji, migracije i mladi: Utjecaj informisanja na sigurnosne perspektive Bosne i Hercegovine i Dezinformacije, autoritarni utjecaji i sigurnosne perspektive: Bosna i Hercegovina na putu prema NATO-u, na kojima su autori nastojali sažeti zaključke svojih radova i predstaviti ih prisutnim stručnjacima.
Mladi ne provjeravaju izvore informacija
Na mladima će ostati budućnost, stoga je profesorica sa Odsjeka za žurnalistiku Univerziteta u Banjoj Luci Dragana Triničić svoj rad fokusirala na navike informiranja mladih u BiH.
Triničić je radom ukazala na važnost korištenja različitih izvora informacija, kredibilnih medija, kao i uloge i značaja medijske i informacione pismenosti. No skrenula je pažnju i na zabrinjavajuće navike mladih koje su utvrđene anketama – da se najčešće informišu putem društvenih mreža i da ne provjeravaju informacije koje koriste i dijele.
Kao akademska radnica, Triničić je analizom načina informiranja mladih koji od rođenja žive u digitalnom dobu primijetila da obrazovni sistem u BiH ne prati promjene u digitalnom okruženju i da nastavni plan i program u velikoj mjeri nije usklađen s onim što đake očekuje van škole. S tim u vezi poručila je da je vrijeme za izmjenu nastavnog plana i programa, kao i cjelokupnog programa vaspitno-obrazovnog sistema, što bi podrazumijevalo uvođenje medijsko-informacione pismenosti u obrazovni sistem od najnižeg do najvišeg obrazovnog nivoa.
Migrante mediji najčešće prikazivali u negativnom svjetlu
Migrantska kriza dugo je bila jedan od gorućih problema naše zemlje. Iako je sada na marginama javnosti, kriza je nažalost još duboko prisutna u BiH.
Profesor sa Univerziteta u Tuzli Šejn Husejnefendić analizirao je sa studenticom magistarskog studija Ajšom Baltom medijsko izvještavanje o migrantima u BiH. U svome radu ustvrdili su da su češće migranti prikazani u negativnom nego u neutralnom ili pozitivnom svjetlu. Kroz svoj rad nastojali su ukazati kako je medijsko fokusiranje na teme poput kriminala, krijumčarenja i sigurnosnih problema doprinijelo formiranju negativne slike o migrantima u očima javnosti, zbog čega se migranti suočavaju sa stigmatizacijom, otežanom integracijom u društvo te težim pristupom osnovnim ljudskim pravima.
Kako je i sama Atlantska inicijativa postavila za cilj pravilno informiranje građana po pitanju euroatlantskih integracija, i rad Mirze Mehmedovića, višeg asistenta na Odsjeku za žurnalistiku Univerziteta u Tuzli, bavi se pitanjem uloge bh. medija u kreiranju javnog mnijenja na putu ka NATO-u.
Kroz svoj rad, Mehmedović ukazuje na nekoliko bitnih činjenica. Najprije, da su mediji „slika i prilika“ složenog političkog ustrojstva zemlje. Zatim, da novinari često ne ulaze u dublje analize, naročito bitnih događaja, uglavnom zbog nedostatka kompetentnih sagovornika ili nezainteresiranosti. No Mehmedović je u zaključku svog rada možda istakao i najtačniji razlog izostanka analiza u medijima: „(…) može se tumačiti i kao oblik autocenzure, definiran ekonomskim odnosima medija s političkim subjektima ili kompanijama koje su pod direktnim političkim utjecajem.“
Ruska propaganda prvorazredan problem
Od rata u Ukrajini primjetno je kako Rusija nema samo moćno vojno oružje. Utjecaj ruskih dezinformacija i propagande putem informacijskog ekosistema, medija, društvenih mreža i političkih organizacija s ciljem destabilizacije situacije u BiH naveden je kao prvorazredni problem koji rezultira sprečavanjem procesa euroatlantskih integracija BiH, u radu stručnjaka za sigurnost i višeg asistenta na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA Kenana Hodžića kao i višeg asistenta na Odsjeku za političke nauke Internacionalnog univerziteta u Sarajevu Hamze Preljevića.
Autori su u radu ustvrdili kako je BiH izložena hibridnom ratu kao vrsti tajnog sukoba čiji je cilj slabljenje države, njenih institucija i povjerenja njenih građana, nakon čega su ponudili i rješenja. Jačanje otpornosti i uspostavljanje strateškog partnerstva s EU i NATO-om kako bi razmjenjivala informacije o prijetnjama i primjenjivala najbolje prakse u borbi protiv dezinformacija jedan je od koraka koje BiH mora učiniti, pa po uzoru na pojedine evropske države uvesti i sankcije medijima koji služe kao platforma za razmjenjivanje ruskih dezinformacija.
Paraobavještajne operacije preko institucija Srbije
Profesor kriminalističke psihologije i bivši istražitelj Sandi Dizdareviću svom radu nastojao je napraviti vezu između teorijskih i praktičnih elemenata ruskog djelovanja na područje Zapadnog Balkana s ciljem detekcije dezinformacija, kao i načinima utjecaja na određene etničke grupacije. Dizdarević je u svom radu utvrdio da se na Zapadnom Balkanu odvija veoma intenzivno djelovanje obavještajnih i paraobavještajnih operacija preko određenih institucija unutar Republike Srbije i dijela u Bosni Hercegovini koristeći se metodologijom meke moći, te ovakve akademske osvrte kao u časopisu Dizdarević smatra opomenom koja nužno mora voditi ka neophodnom strateškom djelovanju međuinstitucionalnih subjekata te jačanju saradnje s međunarodnim vladinim i nevladinim partnerskim institucijama.
Može li BiH odgovoriti na sigurnosne izazove
Doktorant na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije BiH Kemal Korjenić u svom radu ukazuje na to da se globalna sigurnosna situacija svakodnevno usložnjava, kao i da budućnost vrlo vjerovatno donosi promjenu vojnih doktrina jer su već sada hibridno i asimetrično ratovanje gotovo zamijenili tradicionalne vojne operacije. Kao stručnjak koji je bio direktno involviran u postojeći sigurnosni sistem, Korjenić navodi kako se BiH mora zapitati je li on optimalan, je li ga potrebno modificirati i ako jest, u kojem pravcu. Korjenić je pak kroz rad ustvrdio kako ne postoji bolja alternativa od NATO integracija BiH.
U koautorskom radu sa majorom Anesom Zukićem, u kojem su se Korjenić i Zukić bavili pitanjem prilagodbe Oružanih snaga BiH (OSBiH) kao ključnog elementa sigurnosnog sistema novonastalim okolnostima na geopolitičkoj sceni, autori su naveli da su se imali priliku uvjeriti se u pozitivne aspekte poboljšanja vojnih efektiva OSBiH, što budi nadu u sigurniju i bolju budućnost BiH.
Časopis “Demokracija i sigurnost u Jugoistočnoj Evropi” objavljen je uz finansijsku podršku NATO-a – Public Diplomacy Divison.
