Propust sigurnosnih struktura. Postoji profil ljudi koje je mnogo lakše radikalizirati i angažirati
Vjerujem da je teroristički napad u Bugojnu izolovan čin koji ne dokazuje ništa osim da se i BiH suočava s globalnom prijetnjom terorizma, izjavio je u intervjuu za “Dnevni avaz” Vlado Azinović, ekspert za terorizam.
Azinović je Generalni sekretar Atlantske inicijative i docent na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje predaje predmet Terorizam u savremenom svijetu.
Nadzor nad grupama
– To je strašan čin gubitka ljudskih života, ali on može poslužiti da se otvore oči, jer postoje strukture koje su iz različih razloga, političkih ili nekih drugih, nalazile previše opravdanja i razumijevanja za pojedince kojima ni interes BiH, ni Bošnjaka, ni muslimana nije primaran – kaže Azinović.
Sve bh. građane poslije ovakvog terorističkog napada najviše brine pitanje da li je ovdje riječ o izdvojenom incidentu ili postoji opasnost da ovo postane trend i da gradovi u BiH postanu poput Bagdada ili Kabula?
– Nemam uvid ni u nalaze istrage niti obavještajne podatke, ali želim vjerovati da je ovo izolirani slučaj koji se dogodio i zbog propusta u nadzoru nad takvim grupama. U optužnici protiv Rustempašića postoji 30 mjesta gdje se spominje jedna od osoba za koju se sumnja da je izvršilac ovog terorističkog akta.
Spominje se i druga osoba (Haris Čaušević, op. a.) za koju se kaže da je navodno priznala odgovornost. Očito je da se radi o ljudima nad kojima je trebala biti provedena neka operativna radnja. Zašto to nije urađeno, ne znam, ali me to iznenađuje i sa strane domaćih agencija kojima je to posao, ali i međunarodnih faktora.
Ljudi s margina
Treba li ovo biti razlog za neku vrstu konačnog obračuna s radikalnim elementima kojih, evidentno, ima u BiH, i to u različitim oblicima?
– Radikalnih elemenata ima, ali je vrlo teško razlučiti o kakvom se radikalizmu radi. Ti i ja možemo biti radikalni, ali naš radikalizam ne mora imati fizičku manifestaciju. Teško je razlučiti ko stvarno ima predispozicije za ovakvu vrstu djelovanja kao u slučaju ovih ljudi. Kada pogledamo, svi oni imaju kriminalni dosje, svi su osuđivani ranije. Postoji jedan profil ljudi koje je mnogo lakše radikalizirati i angažirati. Tu se radi o disfunkcionalnim porodicama, ljudima s društvenih margina.
Jedan od njih poprilično je zbunjen i u pogledu identiteta, stavlja na Facebook citate “Azrinih” pjesama, a tvrdi da je nekakav strogi vjernik. Ne vjerujem da sve ovo treba biti signal za nekakve racije, u kojima bi svako ko misli drugačije, vjeruje drugačije i to ispoljava postao metom nekakvih oprerativnih obrada i represije. S druge strane, vrijeme je da shvatimo da smo otvarali vrata ovakvim ljudima i idejama koje stoje iza počinjenja ovakvih djela i da se mora s pojačanom pažnjom motriti na te pojave.
Ohrabruje izvještavanje stranih medija
Koliko ovaj događaj može naštetiti BiH, posebno zbog činjenice da smo i ranije bili meta prozivki, posebno u stranim medijima?
– Ohrabruje me da su strani mediji, čak i oni u regiji koji bi inače jedva dočekali da nam se “krvi napiju” i kažu kako je sve ono što godinama tvrde istina, vrlo obazrivo izvijestili o ovome. Strani mediji skoro nikako. Mnogi su van BiH shvatili pravi kontekst i ne žele jahati na ovome više nego što je to objektivno. Ovaj slučaj ne dokazuje ništa, osim da i u BiH postoji sigurnosna prijetnja kao i u drugim zemljama i to je mnogima postalo jasno.
Ne mislim da je vjerska zajednica adresa na koju treba upućivati kritiku
Iako društvo i politika u cjelini snose odgovornost, jer se siromaštvom, nezaposlenošću i besperspektivnošću faktički podstiče radikalizam, neki prozivaju i vjerske zajednice. Ima li osnova za takvo nešto?
– Ne znam kako bi se vjerske zajednice mogle s time obračunati. Ne znam ni da je to njihova odgovornost. Reisu-l-ulema Mutafa ef. Cerić jednom je rekao da Islamska zajednica nije vjerska policija i bio je u pravu. Ne mislim da je vjerska zajednica adresa na koju treba upućivati kritiku. Možda se moglo na eksplicitniji način ograditi, ali ovo je refleksija društva i države koja zakazuje.
Ekstremne ideologije i ljudi s kriminalnim dosjeom nisu specifikum Bosne i one kvalifikuju BiH kao terorističku prijetnju. Ono što nas kvalifikuje jeste to što smo mi neuspjela država, gdje imamo eroziju države, korupciju i gdje vlada nekompetencija. Izbor nekih ljudi u sigurnosnim strukturama je stvar političkog kompromisa, pa oni postaju izvršioci političkih naloga. A druga stvar je činjenica da zaostalog oružja i eksploziva ima u ogromnim količinama.
04.06.2010.
Izvor: Dnevne novine “Dnevni Avaz”
