Intergrupa Europskog parlamenta o slobodi vjere i vjerske tolerancije pozvala je na jačanje mandata specijalnog izaslanika EU za pitanja slobode vjere i vjerske tolerancije u zemljama koje nisu članice EU.
U izvještaju za 2017. godinu “Znaci nade”, objavljenom 4. septembra, ova grupa navela je da su religijske slobode i dalje jedno od važnijih pitanja.
Konstatovano je da postoji mnogo načina na koji Europska unija može biti efikasnija u promoviranju zaštite prava i sloboda u trećim zemljama, a da je ključni korak jačanje mandata specijalnog izaslanika EU za pitanja slobode vjere i vjerske tolerancije u zemljama koje nisu članice Unije.
Izaslanik bi također trebao biti fokusiran na vanjsku politiku EU kad je riječ o pitanjima vjere i vjerovanja, te surađivati s vjerskim organizacijama u zemljama koje nisu članice EU.
U izvještaju se navode i smjernice za unapređenje slobode vjeroispovijesti u zemljama Balkana, u skladu s EU shemama.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je ocijenjena kao zemlja sa zadovoljavajućom situacijom kad je riječ o slobodama vjere, predloženo je osiguranje financijske podrške projektima koji za cilj imaju eliminaciju diskriminacije zasnovane na religijskim uvjerenjima na radnim mjestima i poticanje na dijalog i partnerstva između religijskih grupa i zajednica. Kao dobri primjeri navode se učešća delegacije iz BiH na međunarodnim forumima za promoviranje mira i slobode vjere, ali i Muslimansko-jevrejsku konferenciju organiziranu u Sarajevu, kada je blizu 120 vjerskih vođa iz 27 zemalja sudjelovalo u susretima.
Situacija kada je riječ o slobodi vjere i vjerovanja u Srbiji je u izvještaju također ocijenjena kao zadovoljavajuća, s naznakom da je i dalje važno pratiti situaciju i osigurati provedbu prava i sloboda garantiranih smjernicama koje predlaže Intergrupa Europskog parlamenta. Izvještaj u tom smislu navodi da je potrebno obučavati vjerske predstavnike s ciljem da na vrijeme prepoznaju situacije u kojima se krše prava u vezi sa slobodom vjere. Uloga mladih i obrazovni sistem ključni su u ovom procesu, kao i prepoznavanje različitosti kao garanta nediskriminacije u obrazovanju.
Pitanje religijske slobode u Makedoniji ocijenjeno je kao problematično i to zbog pitanja ljudskih prava manjina, s naglaskom na pravo na obrazovanje, pravdu i socijalnu zaštitu. Izvještaj predlaže suradnju EU s Makedonijom s ciljem usvajanja i implementacije pravnog okvira na kojem se temelje osnovna ljudska prava, uključujući slobodu vjere. Najvažnija područja djelovanja trebala bi biti zaštita manjina i prava osoba s poteškoćama, kao i zaštita slobode izražavanja i promoviranje slobode medija.
U izvještaju se zaključuje kako je uloga religije ili vjere sve važnije pitanje, te da se to ne smije ignorirati u smislu vanjskih odnosa EU, te da vjerske organizacije, posebno njihovi predstavnici, imaju ključnu ulogu u izgradnji mira kroz procese pomirenja, humanitarne pomoći, dobre politike upravljanja i razvoja uopćeno.
Uvođenje mandata specijalnog izaslanika EU za vjerske slobode van EU 2016. godine, kada je na tu poziciju imenovan Jan Figel, važan je korak Parlamenta, ocijenjeno je u izvještaju, ali i naglašeno da mandat mora podrazumijevati veće ovlasti kako bi odgovorio potrebama, “posebno u vrijeme stalno rasprostranjenog vjerskog progona širom svijeta”.
Intergrupa Europskog parlamenta o slobodi vjere i vjerske tolerancije je tijelo pri Europskom parlamentu koje čini grupa istomišljenika – članova Europskog parlamenta – koji se bave promicanjem i zaštitom vjerskih sloboda i koji su usmjereni na aktivnosti van EU. Intergrupa je osnovana u januaru 2015. godine, a prije toga je bila Radna skupina za slobodu vjerovanja i vjere pri Europskom parlamentu. Grupa je posvećena promoviranju i zaštiti prava na slobodu religije ili vjere, kao i vjerske tolerancije.
