Okrugli sto Atlantske inicijative u Bijeljini i Brčkom: {gallery}newsletters/13/5/1{/gallery}Atlantska inicijativa u Bosni i Hercegovini, Ambasada Kraljevine Norveške, Omladinski centar Brčko Vermont i Omladinski centar iz Bijeljine organizirali su 8. novembra 2010. godine na Ekonomskom fakultetu u Brčkom i u biblioteci “Filip Višnjić” u Bijeljini dva okrugla stola na temu “Evropska bezbjednost i Bosna i Hercegovina”. Cilj okruglih stolova bio je inspirirati razmjenu mišljenja i iskustava o euroatlantskoj integraciji Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na ulogu mladih u ovom procesu.
U diskusiji je učestvovao veliki broj građana Brčkog i Bijeljine: studenti i srednjoškolci, predstavnici medija, vladinog i nevladinog sektora.
S njima su diskutirali:
· prof. dr. Hamid Alibašić, prodekan i profesor na Ekonomskom fakultetu Brčko,
· dr. Edina Bećirević, predsjednica Atlantske inicijative,
· Nj.E. Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini,
· Mićo Mićić, načelnik općine Bijeljina,
· ambasador Fuad Šabeta, načelnik Odjela za mir i sigurnost pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH,
· Momir Brajić, šef Odsjeka za NATO i Partnerstvo za mir,
· Svetlana Krstić, predsjednica Omladinskog centra Bijeljina.
Edina Bećirević, predsjednica Atlantske inicijative, prisutne je upoznala s aktivnostima Atlantske inicijative u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da je to “organizacija osnovana prošle godine s ciljem ohrabrivanja šireg društvenog dijaloga o sigurnosnim temama vezanim za euroatlantske integracije”. Atlantska inicijativa također želi više informirati javnost i povećati nivo znanja o euroatlantskim procesima i članstvu u NATO-savezu, kazala je Bećirević.
Iskustvo Norveške
{gallery}newsletters/13/5/2{/gallery}Jan Braathu, ambasador Kraljevine Norveške u Bosni i Hercegovini, na oba okrugla stola govorio je o iskustvima Norveške kao članice NATO-saveza. Kazao je da Norveška u NATO-savezu, kao mala zemlja u Evropi sa manje od pet miliona stanovnika, želi imati utjecaj na svoju sigurnost i budućnost. “Norveška želi da se pita za sve odluke, a pogotovo one koje imaju utjecaj na našu sigurnost i interese”, kazao je ambasador.
“Smatramo da mi sami najbolje znamo i razumijemo koji su naši interesi. Sigurno vi u Bosni i Hercegovini najbolje shvaćate svoje interese i ne želite da o njima bilo ko drugi odlučuje u vaše ime. Mi također smatramo da se najbolje sami možemo brinuti za svoju sigurnost, i to ako to radimo u saradnji s drugima. A ovdje naravno mislim na sve naše susjede.”
Na oba okrugla stola govorilo se i o političkoj i podršci javnosti u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju ulazak BiH u NATO-savez. Ambasador Fuad Šabeta, načelnik Odjela za mir i sigurnost pri Ministarstvu vanjskih poslova BiH, kazao je da je politička i podrška javnosti vrlo dobra. “Imamo zaista podršku svih političkih lidera, predsjedništva i parlamenta u BiH. Znam to jer radim u Ministarstvu vanjskih poslova od njegovog osnivanja, i mogu reći da smo iste prioritete imali i krajem 1996. odnosno 1997. godine, od kada smo počeli zajedno funkcionirati”, kazao je Šabeta.
Naveo je da je na nivou Bosne i Hercegovine, prema posljednjem istraživanju, podrška javnosti bila 67,9%. “Prema prethodnom istraživanju od prije sedam ili osam mjeseci podrška je bila oko 70%. Trenutna podrška u Republici Srpskoj je 37,2%, što je vrlo dobar procent.”
Momir Brajić, šef Odsjeka za NATO i Partnerstvo za mir, govorio je o regionalnoj sigurnosti i procesu smanjivanja naoružanja u Bosni i Hercegovini i regionu.
“Značajno smo smanjili prisustvo naoružanja u BiH i regionu bivše Jugoslavije, i uspostavili vrlo zavidan nivo povjerenja”, kazao je Brajić. Naveo je podatak prema kojem su u procesu uništavanja naoružanja sve države regiona uništile ukupno 9.146 komada oružja. “Tu se radi o teškom naoružanju, dakle artiljeriji, avionima, helikopterima, tenkovima, itd. Bio je to ogroman finansijski napor za sve države, ali se isplatio jer je cilj mnogo veći”, kazao je Brajić.
Najbrojniji učesnici okruglih stolova su bili studenti i srednjoškolci. Na okruglim stolovima sudjelovali su i predstavnici medija, administrativnih službi Distrikta Brčko i Općine Bijeljina, vladinih i nevladinih organizacija te drugi zainteresirani građani.
Na pitanje studenta Tomislava Gligorovića iz publike u Brčkom “zašto Bosna i Hercegovina treba da uđe u NATO-savez”, norveški ambasador Braathu je odgovorio: “Mi želimo da i vi učestvujete u procesu odlučivanja i da odlučujete o tome kakav će biti NATO-savez u budućnosti, i na koji način će štititi sigurnost širom Evrope. To se odnosi na kolektivnu sigurnost, dakle zajedničku sigurnost. Činjenica je da se naša zajednička sigurnost ne može stvarati nauštrb nekog drugog. Mi se u Norveškoj ne možemo osjećati sigurno ako se neko drugi osjeća manje sigurno u Evropi. I zato je bitno da sve zemlje bivše Jugoslavije budu isto tako uključene u proces integracije u NATO-savez.”
Na pitanje Srđana Abadžića iz Bijeljine kakva je politička opredijeljenost u Republici Srpskoj u pogledu ulaska u NATO-savez, i postoji li alternativa, Momir Brajić je kazao da je „član Predsjedništva Nebojša Radmanović aktivno učestvovao na svim sjednicama i na taj način dao punu podršku uključivanju BiH u NATO. Lično sam proslijedio pismo koje je potpisao gospodin Radmanović, kada je BiH aplicirala za MAP, odnosno kandidatski status u NATO-u, i ne mislim da se politika glavnih lidera u BiH, odnosno vodećih političkih stranaka u Republici Srpskoj, promijenila naspram ove činjenice. Moguće je da postoje različita viđenja načina i puta odnosno vremenskog okvira, ali vjerujem da strateški gledano ne postoji trenutno alternativa u ovome procesu”.
Više informacija za građane
Jedno od pitanja studentice Nevene Todorović iz publike u Bijeljini bilo je upućeno norveškom ambasadoru. Vedrana je zanimalo koliko se plaća članstvo u NATO-savezu, i da li si BiH može priuštiti te troškove?
“Članstvo se ne plaća”, pojasnio je ambasador Braathu, “samo se plaćaju tekući troškovi u NATO-u. Siguran sam da Bosna i Hercegovina može platiti te troškove, i mislim da članstvo u NATO-u neće biti uzrok povećanja troškova za BiH. Isto tako, postoji pomoć koja se dobija iz članstva u NATO-u, a na kraju krajeva sve se svodi na to ne koliko novca potrošite, nego kako pametno ga utrošite. NATO je također razvio razne metodologije i sisteme što se tiče potrošnje. A ti sistemi se dijele sa svim članicama u Savezu.”
Na oba okrugla stola, održana 8. novembra u Brčkom i Bijeljini, snažno je istaknuto da se Bosna i Hercegovina ozbiljno opredijelila za svoj put ka evropskim i euroatlantskim integracijama time što je do sada ispunila veliki broj uslova za ulazak u članstvo NATO-saveza, i da treba da nastavi u tom pravcu. Ističući da su i naši susjedi u regionu također opredijeljeni za evropske i euroatlantske integracije, naglašeno je da i zbog toga Bosna i Hercegovina nikako ne smije “ostati izolovano ostrvo.”
Još jedan suštinski zaključak okruglih stolova bio je da je potrebno građane BiH više informirati o procesu euroatlantskih integracija i ekonomskom prosperitetu koji takve integracije omogućavaju.
Tekst i foto: Velma ŠARIĆ, Adnan AVDAGIĆ (Sarajevo) i Svetlana KRSTIĆ (Biljeljina)
