Podmetanja bombe gledamo više kao djelo pojedinca. Sigurnosna situacija je uglavnom stabilna
Bombaški napad u Bugojnu je osvetničko djelo pojedinca iza kojeg ne vidimo nikakve prijeteće aktivnosti, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za “Dnevni avaz” general Dejvid Enjart (David Enyart), komandant Štaba NATO-a u Sarajevu.
Podmetanje bombe
General Enjart je prije dva mjeseca preuzeo dužnost u BiH i u otvorenom razgovoru ističe da je sigurnosna situacija u našoj zemlji stabilna.
Kako vidite sigurnosnu situaciju u BiH, posebice nakon terorističkog napada u Bugojnu?
– Sigurnosna situacija u BiH je uglavnom stabilna. Ne vidimo nikakve prijeteće aktivnosti. Na taj događaj podmetanja bombe u Bugojnu gledamo više kao djelo pojedinca koji je odlučio postaviti bombu ispred policijske stanice. Nažalost, jedna osoba je poginula i jedna je teško povrijeđena. Uradio je to iz osvete. Imao je veze s nekim aktivnostima, to je tačno, ali mi na to gledamo kao na djelo pojedinca, ne kao prijeteću pojavu na horizontu u smislu nekih drugih djelovanja. Problem je što su mine i eksplozivi lako dostupni. Višak municije i eksploziva je opasnost kojom se zemlja mora pozabaviti i uništiti, a u svakoj zemlji imate osobe koji možda žele uraditi djelo protiv drugih.
Da li je BiH “ranjiva” na terorizam zbog određenih radikalnih grupa i pojedinaca koji postoje ovdje?
– Ranjiva? Ne, mislim da je BiH prevalila veliki put do danas. Policija koju imate jako je dobra. Ovdje sam dva mjeseca i ono što sam vidio jeste da je policija veoma profesionalna. Dijele obavještajne podatke i ne vidim da je stanje u bilo čemu gore nego u drugim zemljama, naprotiv bolje je nego u velikom broju država. Stabilno je okruženje i ja osjećam sigurnost, kao i ljudi koji rade sa mnom. Kriminala i kriminalaca ima u svakom gradu i ako se dogodi zločin, ljudi govore to je teroristička aktivnost. Ne, to je kriminal i treba dozvoliti policiji da se time bavi.
Znači li to da napad u Bugojnu ne vidite kao teroristički čin?
– Mislim da puno ljudi želi vjerovati da to jeste teroristički čin kako bi u tome vidjeli svoju korist i propagandu i to iskoristili u političke svrhe, te dokazali da u BiH nije sigurno okruženje. Smatram da je to izdvojeni napad.
Mnogo se govorilo o tome da li su službe propustile djelovati, jer su te pojedince pratile. Ima li osnova tvrditi da su propust napravile sigurnosne strukture u BiH?
– Lako je sjediti ovdje i pričati o tome šta je trebalo uraditi. Imam policijskog iskustva i mislim da je policija uradila odličan posao poslije događaja. Možda su mogli nešto uraditi i prije, možda ne. Ali, i policija mora poštivati zakone, ne može uhapsiti nekoga samo na osnovu jedne indicije. Morate imati dokaze da biste nekoga prije uhapsili.
Opasna misija
Naša jedinica uskoro ide u Afganistan u provinciju Helmand. Kako to komentirate, s obzirom na to da ste bili raspoređeni u misiji ISAF?
– Pozitivno je da zemlja šalje svoje blago, svoje vojnike, u Afganistan. To je vrhunski patriotski čin. Bio sam u Helmandu, to jeste drugačije okruženje od onoga na koje su ti vojnici navikli. Upoznao sam bh. vojnike, izgledaju spremni za misiju i obučeni za nju. Nije to prvi put da pripadnici Oružanih snaga idu u misije u druge zemlje. Bili su u Iraku, i sada imate oficire u Afganistanu. Nema sumnje da idu na opasno mjesto. Helmand je jedno od glavnih uporišta talibana, borbe su žestoke, jer talibani žele zadržati taj dio teritorije. Nadam se da će proći dobro, ali to je dio ovog posla.
Kako BiH može profitirati šaljući vojnike u opasne misije u svijetu?
– Dio uvjeta za članstvo u NATO-u jeste da budete sposobni da pošaljete vojne snage u misije podrške drugim zemljama u širenju demokratije i sloboda. To je ono što NATO između ostalog zahtijeva. Činjenica da ćete biti dio te operacije pojačat će veze između NATO-a i BiH.
RS ide protiv Dejtona
Je li BiH već sada propustila mogućnost da u septembru započne primjena Akcionog plana za članstvo (MAP)?
– Ne još. Rok nije još istekao, ali će veoma brzo. Mora se riješiti pitanje nepokretne imovine. To je u rukama političara, koji moraju sjesti i donijeti odluku da li žele ući u MAP. Mislim da će to i uraditi, ali kada oni budu htjeli.
Jeste li razgovarali s njima? Neki od njih poput Milorada Dodika blokiraju dogovor i time put BiH ka NATO-u?
– Da, s nekima sam razgovarao i po nekoliko puta. Očekujem da će se stvari nakon izbora, kada se napravi čvrsta vlast, pokrenuti naprijed. Političari rade svojom brzinom i oni su da tako kažem posebna vrsta. Pokušavam razumjeti zašto daju određene izjave i rade određene stvari. OHR je pokazao pravac kako se imovina treba riješiti, ali RS ide protiv toga, protiv OHR-a i Dejtonskog sporazuma.
Izvor: Dnevne novine “Dnevni Avaz”
04.08.2010.
