BiH kapaciteti u borbi protiv internet kriminala

{gallery}newsletters/7/4/{/gallery}Imamo dobre i loše vijesti kada su u pitanju kapaciteti Bosne i Hercegovine u borbi protiv internet kriminala. Dobre vijesti su to što se čini da BiH u ovom trenutku nije leglo internet kriminala. Loše vijesti su to da BiH nije naročito dobro opremljena da se bavi pronalaženjem, istraživanjem i sudskim progonom kriminalaca koji pomoću interneta kradu informacije, identitet osoba, ometaju i uskraćuju internet usluge, te šire neprimjeren sadržaj.

U razgovoru s profesorom Muhamedom Budimlićem, stručnjakom za internet kriminal, saznajemo da je BiH počela raditi na usklađivanju krivičnog zakona i politike za provođenje zakona sa Konvencijom o internet kriminalu. Međutim, još nije dovoljno urađeno u tom pogledu.

Nedostatak informacija 

Dio problema je, jednom rječju, informiranost, navodi prof. Budimlić. Policijske institucije i tužilaštva tek počinju shvatati koliku opasnost predstavlja internet kriminal. Tužilaštvo trenutno radi na zakonima za borbu protiv kriminalnih prijetnji upućenih sudijama elektronskim putem.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), s druge strane, nema istražnu jedinicu za bavljenje internet kriminalom. SIPA je, međutim, bila u izvjesnoj mjeri uspješna u koordinaciji sa stranim agencijama za provođenje zakona prilikom privođenja kriminalaca koji koriste bh. IP adrese.

Prema riječima profesora Budimlića, glavna prepreka usklađivanju međunarodnih normi o internet kriminalu je podjela nadležnosti između entitetskih i državnih agencija za provođenje zakona. Zločini vezani za imovinu i autorska prava rješavaju se na državnom nivou, dok mnogo ozbiljniji internet zločini potpadaju pod nadležnost Entiteta.

Profesor Budimlić smatra da bi ovo trebalo biti upravo obrnuto, te da bi Entiteti bili mnogo efikasniji u borbi protiv zločina vezanih za imovinu i autorska prava, dok je državna vlada u boljoj poziciji da se bavi drugim segmentima internet kriminala.

Namik Plivčić, viši sistemski inženjer u firmi ConnexIT i instruktor iz oblasti informacionih tehnologija u Centru za kompjutersko obrazovanje, se slaže sa profesorom Budimlićem.

Plivčić vjeruje da su dvije glavne prijetnje internet sigurnosti u BiH:

1) neadekvatno definisani zakoni i propisi na području internet sigurnosti, te

2) neadekvatna obuka i obrazovanje osoblja zaduženog za internet sigurnost.

Plivčić o tome kaže: “Najvažnije je imati pravila i instrumente za provođenje tih pravila. Internet kriminal je naročito teško otkriti, a još je teže identificirati počinioca. BiH nema dovoljne sisteme za identifikaciju i reviziju kako bi nadgledala i pravno procesuirala ozbiljne internet zločine. Osim toga, mala je vjerovatnoća da će mnoge žrtve internet kriminala to i prijaviti, pa čak i shvatiti da su bili meta internet kriminalaca“.

Plivčić preporučuje bližu saradnju između vladinog i privatnog sektora. Privatne kompanije same rade na internet sigurnosti unutar BiH. Internet kriminalci često napadaju privatne kompanije jer su one unosne mete, često su podložne internet kriminalu i često ne prijavljuju kriminal iz straha od negativnog publiciteta.

Agencije za provođenje zakona se trenutno moraju takmičiti sa privatnim firmama po pitanju talentovanog osoblja za IT sigurnost. To je težak zadatak, jer privatne firme obično nude veće plate. Plivčić smatra da se, umjesto što su u odnosu konkurencije, stručnjaci iz privatnog sektora mogu konsultovati po pitanju istraživanja i iznalaženja boljih rješenja za prijetnje koje sa sobom nosi internet kriminal.

Uskladiti i integrisati 

Loše vijesti u vezi sa internet kriminalom su da je isti subjekat bez države koji je u stanju napraviti haos u ekonomiji, ukrasti identitet osoba i ometati efektivnu vlast. Dobra vijest je da internet kriminal može biti snažan motivator državama da sarađuju i pomažu jedna drugoj.

Evropske i NATO integracije su jedan od načina za Bosnu i Hercegovinu da iskoristi čitavo bogatstvo raspoložive stručnosti i resursa, povećavajući time sopstveni kapacitet za borbu protiv internet kriminala.

Tekst i foto: Michael MORELAND