Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu protiv nepoznatih počinioca zbog neprovođenja presude, i to u rangu krivičnog djela.
Nakon niza neuspješnih sastanaka bh. političkih šefova s evropskim čelnicima o provođenju presude Sejdić-Finci, priča se prebacila u pravosudne vode. Državno Tužilaštvo pokrenulo je istragu protiv nepoznatih počinioca zbog neprovođenja presude – u rangu krivičnog djela.
Poznati su pozvani svjedoci, za sada – ovdašnji političari. Parlamentarka Dušanka Majkić, koja se odazvala pozivu, ogorčena je postupkom Tužilaštva.
“Akcija je napravljena zbog toga da se politički pritisak napravi na Parlament u cilju donošenja odluke”, kaže Dušanka Majkić.
Izjave bez učinka
U Tužilaštvu su ranije svjedočili državni ministar Bariša Čolak i paralamentarac Šefik Džaferović, predsjedavajući i član radne grupe koja je trebala pronaći rješenje za slučaj Sejdić-Finci. Bez odgovora iz Tužilaštva ostale su špekulacije kako bi u ovom postupku moglo svjedočiti još oko 70 osoba, među njima značajan dio bh. političara.
“Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine radi na tom predmetu i postupa u skladu sa svojim nadležnostima i ovlaštenjima. To je sve što možemo reći, ne možemo davati dodatne komentare”, kaže Boris Grubešić, glasnogovornik bh. Tužilaštva.
Informacije, komentare i viđenja o provođenju presude Suda iz Strazbura do sada su davali političari. Bez konkretnog krajnjeg učinka. I tako se ušlo u petu godinu.
Izvršna i zakonodavna vlast u Bosni i Hercegovini trebala je provesti presudu Evropskog suda za ljudska prava kojom bi svaki građanin mogao birati i biti biran na najviše državne funkcije. Zašto to nije učinjeno, sada istražuje državno Tužilaštvo.
Za političke analitičare čudan zaokret u, šaljivo ocjenjuju, sapunici Sejdić i Finci. Zanima ih kako će Tužilaštvo okončati rad.
Sankcije iz Brisela
“S jedne strane, teško je očekivati da se kroz ovakve procedure mogu sankcionisati političari i de facto nespremnost političkog dogovora se u čitavom demokratskom svijetu sankcioniše kroz izbore”, kaže politički analitičar Srećko Latal.
Sankcije su već stigle Bosni i Hercegovini iz Brisela. Pošto nije bilo dogovora bh. političkih subjekata, državi je uskraćeno 45 miliona eura kroz IPA fondove Evropske unije za prošlu godinu. A slijede novi programi koji čekaju realizaciju.
“Prema najavama čelnika EU-a, jer IPA regulativa još nije obznanjena, Bosna i Hercegovina iz IPA 2 programa može očekivati godišnje sumu u rasponu od 80 do 100 miliona eura”, kaže Marina Kavaz-Siručić iz Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine.
Za taj novac, osim provođenja presude Sejdić i Finci, državu čekaju nove obaveze koje traže politički konsensus. U suprotnom, Brisel bi mogao staviti rampu i na dodjelu novih miliona eura Bosni i Hercegovini.
Izvor: Al Jazeera (27. januar 2014.)
