U fokusu rasprava bili su brojni izazovi, od malignog ruskog utjecaja u regiji, preko odnosa NATO-a i partnerskih zemalja, do savremenih hibridnih prijetnji
Sarajevo je tokom jučerašnjeg i današnjeg dana bilo domaćin Međunarodne konferencije o ulozi NATO-a i jačanju demokratske otpornosti na Zapadnom Balkanu čiji je cilj razgovarati o svjetskim krizama, utjecaju istih na Bosnu i Hercegovinu, ali i postavljati pitanja o otpornosti naše regije na hibridne prijetnje s kojima se suočavamo danas.
Konferencija je okupila mnoštvo domaćih i međunarodnih stručnjaka te predstavnika institucija.
Konferenciju je otvorila predsjednica Udruženja “Atlantska inicijativa”, Edina Bećirević, koja je istakla da i prije ruske agresije na Ukrajinu, mnogi stručnjaci su predviđali novi rat na Balkanu.
– To nam govori da, uprkos dominantnom političkom diskursu i agresivnim političkim projektima koji i dalje proizvode tenzije, uključujući govor mržnje, historijski revizionizam, pozive na secesiju i stalne narative o prekrajanju granica, društva u ovom regionu pokazuju određeni stepen otpornosti koji često potcjenjujemo, kazala je Bećirević.
Dodaje i da su rizici i dalje tu, kao i velikodržavne ideje i ambicije iz 90-ih, te napominje da među građanima vlada zamor od svega navedenog.
Učesnicima se putem videolinka obratio i ambasador Kevin Hamilton, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za partnerstva i specijalni predstavnik za Kavkaz i Centralnu Aziju, koji je upozorio da se globalno sigurnosno okruženje nalazi u izuzetno složenoj fazi.
– Za NATO, Rusija predstavlja najznačajniju prijetnju zbog kontinuiranih kampanja dezinformacija, špijunaže i aktivnosti koje podrivaju globalnu sigurnost i mir, istakao je Hamilton.
Naglasio je i da saveznice intenzivno rade na jačanju otpornosti svojih društava, kao i na unapređenju namjenske industrije, podsjećajući pritom na kontinuiranu posvećenost NATO-a Bosni i Hercegovini, njenoj stabilnosti i miru.
Prvi panel otvorio je profesor Sead Turčalo sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka, dok je gost bio Adnan Ćerimagić iz organizacije European Stability Initiative (ESI).
Ćerimagić je svoje obraćanje posvetio analizi trenutnog stanja NATO saveza, pri čemu je identifikovao da se radi o, kako je to nazvao, krizi savezništva zbog američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– NATO izgleda slabije, a imperativ je održati funkcionalne institucije, kaže Ćerimagić, dodajući da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trenutno igra glavnu ulogu kada je u pitanju uvezivanje NATO-a.
Ovo, kaže Ćerimagić, znači da su Zelenski i Ukrajina shvatili da su ugroženi ukoliko NATO dodatno oslabi.
– To ne znači da se NATO raspada. Moguće je da Evropska unija (EU) ulazi u fazu preuzimanja uloge u kojoj je odgovorna za vlastitu sigurnosti, smatra on
S druge strane, kada je BiH u pitanju, fokus na Milorada Dodika posljedica je njegove sveprisutnosti zadnjih 20 godina.
– Američka administracija uspjela je vratiti BiH u Dejton, ali narativ o secesiji nije prestao, dok Ustavni sud BiH također nije popunjen, podsjeća Ćerimagić.
Istovremeno, Ćerimagić identifikuje i precizan trenutak kada Dodik izlazi iz okvira Dejtona.
– 2014. godine Dodik se prvi put sastao s Vladimirom Putinom. Od tada, on počinje praviti prve antidejtonske poteze, kaže Ćerimagić dodajući da su ključ za rješavanje krize fer i pošteni izbori.
– Vladavina prava je prioritet, potom državna imovina. Trenutno vlada osjećaj da ne postoji politički legitimitet vladajućih probosanskih stranaka, kaže on.
Ćerimagić naglašava i to da Evropska unija nije bila “fer” prema BiH, obzirom na uvjete koje su nam postavili, a koji se drastično razlikuju od onih koje su dobile neke druge zemlje.
Govornici su saglasni da je ruski ideološki utjecaj na Zapadni Balkan godinama bio potcjenjivan.
Bećirević naglašava da ruski maligni utjecaj djeluje kroz spoj nacionalizma, religije i tradicije, uz jasnu antizapadnu orijentaciju.
– Putinizam se zasniva na ideji civilizacijske nadmoći, a jedan od njegovih ciljeva jeste slabljenje institucija u Bosni i Hercegovini, ističe ona.
Podsjeća i da je riječ o dugoročnoj strategiji, te da prozapadne snage na Balkanu često zanemaruju rusku prijetnju čim se ona privremeno povuče iz fokusa.
IZVOR: www.oslobodjenje.ba
