Bosna i Hercegovina je i četvrt stoljeća nakon rata još uvijek među državama koje su najzagađenije minama u svijetu, a po tome je uvjerljivo prva na evropskom kontinentu, upozorili su danas u Sarajevu predstavnici različitih institucija koj se bave tim problemom u povodu obilježavanja 4. aprila kao međunarodnog dana borbe protiv mina.
Prema podacima Centra za uklanjanje mina (MAC), u BiH se i danas kao sumnjive površine tretira područje od gotovo 1100 kvadratnih kilometara, što je 2,2 posto ukupnog teritorija države.
Riječ je uglavnom o teško pristupačnom terenu, no ima i šumskih i obradivih područja u koje ljudi ulaze unatoč opasnosti, posebno kako bi sjekli stabla. Na taj je način samo u 2016. godini od eksplozije mina, postavljenih u ratu od 1992. do 1995., poginulo šest osoba, dok je u cijelom poratnom razdoblju na taj način smrtno stradalo 612 osoba. Među poginulima je bio i 51 pirotehničar angažiran na uklanjanju mina.
“Sigurnost više od 540.000 stanovnika BiH je i dalje ugrožena zbog 1.091 kvadratnog kilometra minsko sumnjivih opasnih površina. Deset opština sa najvećim brojem visoko ugroženih zajednica u BiH su: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš. I dvadesetak godina od završetka rata, BiH je i dalje najugroženija zemlja minskim problemima u Evropi”, kazali su organizatori obilježavanja 4. aprila.
U minskim poljima, poslije rata u BiH, stradala je 1.751 osoba, od kojih su 249 bila djeca, u istom periodu je na dužnosti stradalo 127 deminera, od čega ih je 51 izgubio život.
“Imamo problem sa minama i suočavamo se s tim problemom. U aktivnosti protivminskog djelovanja uključeno je dosta aktera, ali nemamo vremena da predstavimo šta smo sve uradili, a to je da smo preko 3.100 kilometara kvadratnih vratili našem stanovništvu na upotrebu. Ostalo je još dosta problema, preko 1.000 kvadratnih kilometara sa više od 80.000 mina. BHMAC ima osam regionalnih kancelarija širom BiH sa 183 zaposlenih, od čega su 70 posto terenski radnici koji ulaze u minska područja. Dobra saradanja sa nevladinim organizacijama, Oružanim snagama, civilnom zaštitom, crvenim krstom, državnim institucijama i drugima u narednom periodu donijeće dobro BiH kako bi smo brže i efikasnije deminirali zemlju. Nadamo se da ćemo unaprijediti i poboljšati efikasnost deminerskih kompanija, kako bi do 2025. godine oslobodili našu zemlju od mina”, kazao je između Saša Obradović, vršilac dužnosti direktor BHMAC-a.
Procjena je kako na površinama koje su označene kao potencijalno opasne još ima više od 80 hiljada različitih mina i eksplozivnih naprava koje ugrožavaju gotovo 1400 naseljenih mjesta.
Ravnatelj Uprave civilne zaštite Federacije BiH Fahrudin Solak ocijenio je kako će za rješavanje ovog problema trebati još puno godina, a sve ovisi o tome koliko će za to biti novca na raspolaganju.
“Uz primjenu suvremenih metoda (pretrage zemljišta) to je razdoblje od sedam do deset godina”, kazao je Solak.
(04. april 2017.)
