Ima nas dovoljno, nas ravnogoraca. U Republici Srpskoj nas ima više nego pripadnika Oružanih snaga BiH, kaže za Radio Slobodna Evropa Jovo Vukeljić, predsjednik Ravnogorskog pokreta u Doboju, na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim informacijama, Oružane snage broje oko 9.000 pripadnika.
Vukeljić kaže da su ravnogorci aktivni u svim “srpskim zemljama”, a prema zvaničnim podacima, ukupno 16 četničkih udruženja djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Podaci o ukupnom broju članova i simpatizera nisu poznati, a Vukeljić ističe iI kako nisu za javnost „zbog sigurnosti“.
Za 66-godišnjeg penzionera sva četnička udruženja legitiman su pravni subjekat, jer su upisana i registrirana na sudovima u entitetu RS.
„U našem pokretu mi baštinimo tradiciju ravnogorskog pokreta đenerala Draže Mihailovića od momenta kako je pokret nastao, a to je krajem 18., početkom 19. stoljeća, što znači 150 godina“, govori Vukeljić.
Smatra da se o četnicima „pogrešno uči u školama, da su to izdajnici i fašisti, i to zbog komunističkog režima“.
„Ni Srbi ne znaju istoriju četničkog pokreta. U Doboju ima dosta Bošnjaka, svaki dan sam s nekim od njih i pijemo kafu. Ja nisam protiv muslimana, ja govorim protiv komunističkog režima. Ne pravdamo nijedan zločin koji su četnici počinili bilo gdje, ali ne pravdamo ni zločine komunista“, kaže Vukeljić.
Za Vukeljića svaki četnik na prvom mjestu mora biti discipliniran, to „znači da ne pije i opija se i pjeva tamo neke četničke pjesme, već da bude vojnik“.
Optuženi četnici izjasnili se da nisu krivi za širenje mržnje u Višegradu
Na pitanje RSE o optužnici protiv trojice pripadnika Ravnogorskog pokreta iz Višegrada, koji su se u ponedjeljak 22. februara izjasnili da nisu krivi za izazivanja rasne, nacionalne ili vjerske mržnje i netrpeljivosti u Višegradu 2019. godine, tokom okupljanja Ravnogorskog četničkog pokreta, za šta ih tereti optužnica Tužiteljstva BiH, Vukeljić kaže:
„Ohrabrujem muslimane u Višegradu da se ne plaše od četnika. Mi nikad nećemo praviti problem. Što se tiče pjesme guslara iz Trebinja, on nije u sistemu organizacije, nije bio dio pokreta, on je to radio na svoju ruku. Mi baštinimo vrijednosti četničke vojske i vojske Republike Srpske. Nema tu tajni. Mi smo se borili za krst časni i slobodu, a i četnici su se borili“, kaže Vukeljić.
Dušan Sladojević, Risto Lečić i Slavko Aleksić optuženi su u prvoj optužnici Tužiteljstva BiH protiv pripadnika četničkih udruženja.
U optužnici iz decembra 2020. navedeno je, između ostalog, da su prvooptuženi Sladojević i optuženi Aleksić sudjelovali u vršenju postrojavanja, korištenjem vojne terminologije i uz predaju raporta.
Lečić je tom prilikom zapjevao i pjesmu uz gusle, veličajući četnički pokret.
I pjesma stihova „Biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina“, kao i sve što se u Višegradu dešavalo u martu 2019. za branitelja prvooptuženog Sladojevića Zorana Perića je „u skladu je sa statutom udruženja“.
Perić je kazao da je skup bio najavljen i registriran „od strane policije“.
„Svi učenici skupa u Višegradu djelovali u skladu s ciljevima pokreta. Država je rekla da je to uredu“, kazao je Perić nakon izjašnjavanja njegova branjenika Sladojevića o krivnji na Sudu BiH.
Dopušta li država “četnikovanje”?
U Izvještaju o sigurnosti u BiH iz 2017. godine Ministarstvo sigurnosti BiH je navelo da Ravnogorski četnički pokret „s obzirom da promoviraju međuetničku podjelu, imaju negativan psiho-socijalni utjecaj na povratničku populaciju i pripadnike konstitutivnih naroda u BiH koji na određenim područjima BiH predstavljaju demografsku manjinu“.
Prema podacima Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, kako je navelo Ministarstvo sigurnosti 2017. godine, „pojedini lideri, aktivisti i grupe iz ovih struktura, na širem prostoru BiH koriste različite povode, odnosno skupove i vjerske ceremonije, kako bi na različite načine ispoljili određene oblike, pojedinačnog ili grupnog, netolerantnog, provocirajućeg stava prema pripadnicima drugih naroda i religija, veličajući lik i djelo lica optuženih za krivična djela po međunarodnom humanitarnom pravu, kako onih iz II svjetskog rata tako i proteklog“.
Sve zajedno, ocijenilo je tada Ministarstvo, upućuje zabrinjavajuće poruke o nemogućnosti zajedničkog življenja na tim područjima.
Naglašeno je i da su „provocirajuće i destruktivne aktivnosti jednog broja navijačkih skupina i njima bliskih ultradesničarskih organizacija i pokreta poznatih i po krajnje ekstremno radikalnim (čak i neofašističkim i neonacističkim) istupima na sportskim, ali i drugim javnim manifestacijama na prostoru Bosne i Hercegovine, najčešće u etnički osjetljivim sredinama“.
Ministar sigurnosti Selmo Cikotić za RSE je u pisanom odgovoru kratko naveo:
„Četnička i druga retrogradna udruženja najviše, prema mom mišljenju, štete nanose onima u čije ime navodno djeluju“, napisao je Cikotić, ne pruživši više informacija o tome hoće li ova pitanja biti obuhvaćena novom Strategijom za borbu protiv terorizma čija izrada treba početi.
Nejra Veljan iz nevladine roganizacije ‘Atlantska inicijativa’, jedna je od autora istraživanja “Historija, ideologija i struktura modernog četničkog pokreta”. Ona za RSE kaže da je prva optužnica od iznimne važnosti.
„Prvenstveno zato što podiže legitimitet pravosuđa – koje je često bilo na meti javnosti zbog toga što nije djelovalo na okupljanja i javne istupe pripadnika četničkih udruženja. Također, mislim da je za povratnike u Višegradu, Srebrenici i cijeloj istočnoj Bosni ovo jasna poruka: da je institucijama BiH – tačnije pravosuđu, stalo do njihovog osjećaja sigurnosti“, kaže Veljan.
S druge strane, smatra Veljan, šalje se jasna poruka da je promoviranje govora mržnje u javnosti neprihvatljivo.
„Ovaj prvi korak u tom smislu, samo podizanje optužnice, doprinosi generalnoj prevenciji širenja govora mržnje“, dodaje.
“BiH propatila zbog četnika”
Četnička udruženja bila su označena kao prijetnja po nacionalnu sigurnost BiH u Strategiji za prevenciju i borbu protiv terorizma od 2006. do 2009. godine. U dva dokumenta kasnije nije ih bilo.
Bivši ministar sigurnosti Fahrudin Radončić za RSE je kazao da udruženja nesporno doprinose raspirivanju najgore etničke, vjerske i nacionalne mržnje.
„Stoga ih, kao u svim ozbiljnim demokratskim društvima, treba krivično sankcionirati. Nije mi poznato kako su uklonjeni iz strategije za borbu protiv radikalizma, a podizanje prve optužnice je dobra vijest i treba postati pravosudni standard tako da za ovakva dokazano krivična djela, uz fer i efikasno suđenje, svako treba snositi osobne posljedice“, kazao je Radončić.
Veljan smatra da su pri izradi novih strategija drugi problemi bili važniji.
„U periodu u kojem se pisala Strategija za borbu protiv terorizma 2015-2020 stavljen je akcenat na povratnike sa stranih ratišta, što je u tom trenutku državi predstavljao najveći sigurnosni problem“, kazala je Veljan.
Bivši ministar je stava da je BiH previše patila zbog četničke ideologije, „koja je dovela i do genocida u Srebrenici, masovnih ubistava i silovanja, urbicida i neviđenih maltretiranja i premlaćivanja i protjerivanja više stotina hiljada ljudi, da bi sada četici postali dio legalne ideološke ili nacionalne lepeze Bosne i Hercegovine i regiona“.
„Nažalost, većina strategija za rješavanja sličnih problema su, zbog strukture vlasti u BiH, ostale mrtvo slovo na papiru, jer pripadnici jednog nacionalnog korpusa ne žele da glasaju za historijski korektan tekst istih“, kaže Radončić.
Strategija za prevenciju i borbu protiv terorizma istekla je krajem 2020. godine.
Za RSE su iz Ministarstva sigurnosti kazali da je „sačinjen prijedlog Odluke o formiranju radne grupe za izradu Strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma za period 2021-2026“.
„Odluka je u fazi pribavljanja neophodnih mišljenja prije upućivanja Vijeću ministara na usvajanje“, naveli su iz Ministarstva sigurnosti za RSE.
Radna grupa ima mandat da u roku od tri mjeseca od formiranja ponudi Vijeću ministara nacrt Strategije.
Dvije (h)istorije?
Za Vukeljića iz Doboja nejasno je kako bi pokret mogao biti prijetnja. Za svrstavanje na listu prijetnji krivi bivšeg ministra sigurnosti BiH, Dragana Mektića „jer je djelovao pod utjecajem Bošnjaka i stranaca i stavio nas u isti red s vehabijskim pokretom“.
„Nama je jedino oružje ljubav prema otadžbini, srpskoj zemlji i matici Srbiji. To je naše oružje u pravom smislu riječi, dugovna snaga, mentalna bolja srpskog čovjeka i vojnika. Ko bi nama dozvolio da imamo oružje?“, pita se Vukeljić.
Ni Miro Jeremić, sekretar Ravnogorskog pokreta iz Višegrada, ne vidi ništa loše u događajima iz marta 2019. kada su se u Višegradu pjevale četničke pjesme.
„Ja sam dao SIPA-i (Državna agencija za istrage i zaštitu) nekoliko izjava o tome“, kaže za RSE, dodavši da su „to sve gluposti, niko neće da priča o argumentima i našim stavovima“.
„Mi imamo status i programske ciljeve“, kaže Jeremić, ne objasnivši koje su to vrijednosti.
„Nemate vi pojma, vama je historija iz partizanskih filmova. To nije istina“, smatra Jeremić koji živi u Višegradu.
Na pitanje šta misli o tome kako se povratnici osjećaju kad se okupljaju četnici u Višegradu kaže:
„Mene u Sarajevu uhvati strah, jer su muslimani napravili džamahiriju“.
“Problem je historijski revizionizam”
Za Veljan, iz Atlantske inicijative, rehabilitacija četničkog pokreta pokrenuta u javnoj sferi bivše Jugoslavije 1980-ih godina, ojačana je i racionalizirana ratnom propagandom i zločinima koji su počinjeni u BiH i na Kosovu, a napredovala je posthumnom rehabilitacijom četničkog zapovjednika iz Drugog svjetskog rata Dragoljuba Mihailovića.
„Mihailovića, kojeg je komunistička vlada pogubila 1946. godine, sud u Beogradu je rehabilitirao 2015. godine, čime je dodatno potaknut historijski revizionizam i poricanjem zločinačkih djela koja su počinili četnici, ne samo u II svjetskom ratu nego i u ratovima 90-ih“, objašnjava Veljan.
Za nju je historijski revizionizam jedan od najvećih izazova 21. stoljeća, „a njegova je rasprostranjenost u bivšoj Jugoslaviji zabrinjavajuća“.
„Jedan od glavnih stubova ideologije desničarskih grupa širom Evrope, u svojoj suštini također ima historijski revizionizam – tačnije negiranje holokausta“, potcrtava Veljan.
Ona smatra da je, također, bitno navesti da se ideologija četničkog pokreta ne može odvojiti od koncepta velike Srbije.
„Pokret je zapravo najradikalnija manifestacija napora za postizanje ovog cilja. Na taj način četničke skupine predstavljaju modus operandi za ostvarivanje velike Srbije, a dok se oblici četničkog pokreta s vremenom mijenjaju, ta pokretačka ideologija opstaje.“
Upravo iz ovih razloga je, kaže Veljan, od iznimnog je značaja prva optužnica „jer država treba potrijebiti pravne mehanizme za zabranu govora mržnje“.
„Događaji koji teže mobiliziranju četničkog pokreta u BiH šalju jasan signal da članovi teže proslavi historijskog nasljeđa genocida, etničkog čišćenja, progona i zastrašivanja svih onih koji nisu Srbi.“
Spriječiti veličanje zločina
Na izjašnjavanju o krivici optuženih Ravnogoraca pred Sudom BiH, 22 februara, bila je i Bakira Hasečić, predsjednica Udruženje “Žena žrtva rata”.
“Te 2019. godine ja sam se slučajno zadesila u svom Višegradu, došla sam dva dana prije, ne znajući šta se dešava. Naišla sam na grupu veliku, bili su civili i u uniformama. Žena mi je samo rekla – ‘Bakira, idi kući’. To sam preživjela u svom krvavom Višegradu 1992. godine od silovanja, klanja, ubijanja. U 21. vijeku pozivati na klanje, ubijanje, to može samo nenormalan čovjek“, kazala je Hasečić.
Smatra da je neophodno spriječiti takvo djelovanje Ravnogorskog četničkog pokreta, jer je riječ o ugrožavanju sigurnosti svih građana.
„Nadam se da će ovo biti opomena da nikad više nikome ne ponovi u BiH“, naglasila je Hasečić.
Za Veljan iz Atlantske inicijative bila bi „ozbiljna pogreška neuspjeh u identificiranju četnika kao prijetnje sigurnosti BiH u sljedećoj Strategiji za sprečavanje i borbu protiv terorizma“.
„U nedavnoj prošlosti četnički vojnici bili su glasnici smrti mnogih građana BiH. Pune masovne grobnice, silovanja i opustošeni gradovi svjedočanstvo su njihovih zločina. Pa, ipak, u svojim javnim poticanjima, četničke skupine sada veličaju ove ratne zločine, počinjene prije 25 godina”, kaže ona i naglašava da je važno da se identificiraju i sve ostale desne, ekstremne etno-nacionalne ideologije kao prijetnju nacionalnoj sigurnosti.
Neophodno je, smatra, da Ministarstvo pravde BiH ima pravo i obavezu odbiti registrirati udruženja čiji su ciljevi suprotni društvenim vrijednostima.
Moguće kazne za krivična djela za koja su optuženi pripadnici Ravnogorskog pokreta mogu iznositi od tri mjeseca do tri godine.
Preuzeto: www.slobodnaevropa.org, 22.02.2021. godine
Autor: Meliha Kešmer
