Masovniji povratak ISIL-ovaca u Europu mogao bi eventualno potaknuti neki novi nekontrolirani migrantski val s Bliskog istoka ili sjevera Afrike. Bez tog vala, kažu autori studije, mogu se očekivati tek pojedinačni slučajevi
Stručnjaci za sigurnost i sveučilišni profesori iz Sarajeva, dr. Vlado Azinović i dr. Edina Bećirević objavili su studiju “Igra čekanja – procjena i odgovor na prijetnju povratka stranih boraca na Zapadni Balkan” u kojem razmatraju mogućnost masovnog povratka u zemlje Zapadnog Balkana boraca koji su se borili u redovima poražene Islamske države na ratištima u Siriji i Iraku.
Balkanska zajednica u redovima ISIL-a je desetkovana
Autori ističu da je od kraja 2012. do kraja ove godine bilo oko tisuću osoba sa zapadnog Balkana, uključujući žene, djecu i starce, koji su bili na ratištima u Siriji i Iraku,a dosad ih se oko 300 vratilo kućama. Također, pišu autori u spomenutoj studiji, više od 200 je ubijeno, dok ih je 400 ostalo na područjima poput Mosula i Deir es-Zora koja su bila ili su još još uvijek pod kontrolom ISIL-a.
U svakom slučaju, nekadašnja balkanska zajednica u redovima ISIL-a danas je prilično desetkovana.
Autori navode da je val odlazaka u Siriju i Irak iz istočnog hrvatskog susjedstva, ali i obratnom smjeru, usporen još 2015. godine, a 2016. godine gotovo posve zaustavljen.
Obavještajne službe u regiji dobro odrađuju posao
Tri su razloga tomu, tvrde dr. Azinović i dr. Bećirević: intenziviranje regionalnih i međunarodnih napora u progonu boraca, eskalacija borbi u zonama sukoba zbog čega je otežan ulazak u njih kao i izlazak iz njih te iscrpljivanje regrutnog bazena od BiH do Albanije. Autori tvrde da je sve manje onih koji su spremni riskirati život zbog vjerskih uvjerenja ili nekih drugih razloga.
“Suprotno rasprostranjenim očekivanjima i alarmantnim predviđanjima medija, masovan i nekontroliran priljev stranih boraca koji se vraćaju na zapadni Balkan iz Sirije i Iraka malo je vjerojatno da će se dogoditi”, zaključuju autori.
Tomu je pomoglo i to što su obavještajne agencije u regiji u proteklih godinu dana poboljšale svoje istraživačke kapacitete i donedavno porozne granice učinile teže prolaznima. Osim toga, samo lani su sudovi u Albaniji, BiH, Kosovu i Makedoniji zbog terorizma osudili desetke osoba na više od 380 godina zatvora i utamničili njih više od 70.
Opasnost od nove radikalizacije u zatvorima
Ipak, autori upozoravaju da sudska praksa nije standardizirana, a manjkavim drže i zatvorski tretman kroz koji prolaze osuđeni za terorizam. Posebno upozoravaju na jedan fenomen.
“Slučajevi radikaliziranih zatvorenika koji utječu na ostale zatvorenike prijavljeni su u regiji, uključujući i one osuđene za zločine koje nisu povezani s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom. Neki zatvorenici mogu čak i percipirati osuđene povratnike iz Sirije i Iraka kao dokazane vođe i heroje ili biti osjetljiviji na promocije. U takvim okolnostima čak i ograničena prisutnost povratnika-zatvorenika mogla bi stvoriti novu platforma za ideološku radikalizaciju i novačenja. Izvori upućuju na to da su vjerski službenici rijetko angažirani sa zatvorenicima ili im se ne osigurava dovoljna skrb, što dovodi do toga da sami zatvorenici organiziraju i uspostavljaju vlastite molitvene grupe, a glavnu riječ uzimaju samoproglašeni propovjednici”, upozorava dvoje autora.
Izvor: https://www.slobodna-bosna.ba (17. decembar 2017.)
