Simulacija samita NATO-a u Tetovu
Studenti zamijenili ministre
Pripremila: Jasna Pekić
{artsexylightbox}Euroatlantsko vijeće Makedonije je prvog oktobra u Tetovu organiziralo simulaciju samita NATO-a. Učesnici simuliranog samita imali su priliku upoznati se s poteškoćama pregovaračkih procesa euroatlantskih integracija te shvatiti pojedinačna politička stajališta zemalja članica NATO-a. Ispred Atlantske inicijative, simulaciji je prisustvovala Jasna Pekić.
Ideja ovog projekta kruži nevladinim sektorom zemalja koje žele postati ili su na putu ka članstvu u NATO-u, a idealan je instrument upoznavanja mladih i šire javnosti s pitanjima integracija i rada Alijanse općenito. Simulira se sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a na kojem se raspravlja o proširenju, politici otvorenih vrata, kolektivnoj odbrani i drugim relevantnim sigurnosnim pitanjima.
Frustrirajuće iskustvo
Na simuliranom samitu NATO-a učestvovalo je više od 40 studenata iz Makedonije, s gostima iz Danske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Skup je otvorila ambasadorica Kraljevine Holandije u Makedoniji Maria Henriette Schurman, koja je i na čelu kontakt-ambasade za NATO u Makedoniji. Pozdravivši ovakve inicijative, ambasadorica Shurman je izrazila nadu da će diplomatske vještine koje mladi na ovaj način stječu donijeti korisne rezultate.
Svaka zemlja članica NATO-a je imala svog „simuliranog predstavnika“, a budući da je opća tema samita bila rasprava o proširenju uvodne govore su održali predstavnici Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije.
Svaka od ovih zemalja ima velike aspiracije ka članstvu u NATO-u, ali se suočavaju s različitim izazovima ovog procesa.
Makedonija, koja se već 12 godina nalazi u MAP-u i koja je uspješno provela reformske procese, i dalje ne uspijeva riješiti spor s Grčkom oko imena. Jedina članica NATO-a koja je priznala Makedoniju pod njenim konstitutivnim imenom je Turska. Ipak, sve dok se ne postigne konsenzus svih zemalja unutar Sjevernoatlantskog saveza NATO neće dozvoliti Makedoniji punopravno članstvo. Frustrirajuće iskustvo Makedonije dijele i druge dvije zemlje.
Crna Gora se suočava s procesima reforme u cilju dostizanja NATO standarda, ali veći problem predstavljaju slaba potpora javnog mnijenja (oko 30 posto, prema najnovijoj statistici) i unutrašnja neslaganja građana oko euroatlantskih integracija. Članice NATO-a su možda upravo zbog toga skeptične prema istinskoj želji i volji Crne Gore da se učlani u Alijansu.
A šta je sa BiH?
Bosna i Hercegovina je najspecifičniji slučaj. I dalje je aktuelna tema knjiženje perspektivne vojne imovine na državu, što je uslov za napredak u MAP-u i NATO integracijama. Na simuliranom samitu NATO-a pokazalo se da većini ljudi izvan Bosne i Hercegovine (a sigurno i mnogima u našoj državi) i nije baš najjasnije o čemu se tu, zapravo, radi. Ključno pitanje koje se postavlja jest zašto bi predstavljalo problem da imovina koja ionako pripada državnoj vojsci bude tako i uknjižena.
Bosna i Hercegovina je mnogo uradila kako bi dokazala iskrenu volju za članstvom u NATO-u. Reforma odbrane u Bosni i Hercegovini bila je najsloženija i najkontroverznija, a ipak najbrža i najuspješnija. S druge strane, napretka ima i na polju knjiženja spornih lokacija. Neke lokacije, tačnije, više od jedne trećine njih, već su uknjižene. Za druge je, pak, dokumentacija nepotpuna, pa to usporava administrativnu proceduru. Sve ove lokacije nisu perspektivne, jer je mnogo njih davno stavljeno van funkcije i ne mogu se koristiti u vojne svrhe. Dakle, ne radi se o 69 perspektivnih nepokretnih vojnih lokacija, nego o manjem broju, zaključeno je nakon inspekcije koju su proveli predstavnici Ministarstva odbrane BiH i NATO štaba u Sarajevu.
Navedeni argumenti trebali bi pokazati članicama NATO-a spremnost Oružanih snaga BiH i vlasti za MAP. No, administrativne poteškoće koje su prepreka bržem rješavanju ovog pitanja mogu ostaviti utisak da Bosna i Hercegovina nije dovoljno voljna da se istinski posveti euroatlantskim integracijama.
Makedoniji fiktivno članstvo
U toku simuliranog samita, nakon predstavljanja zemalja koje pretendiraju da postanu članicama NATO-a, riječ je prepuštena „generalnom sekretaru“ i „predstavnicima“ ostalih 28 zemalja. Studenti predstavnici zemalja članica NATO-a bili su dužni naučiti sve o zemlji koju predstavljaju, njezinoj historiji angažmana u NATO-u, ali i trenutnim vanjskopolitičkim stavovima zemlje koju zastupaju, njezinim stavovima o politici proširenja, pogotovo prema trima zemljama aspirantima.
Studenti svakako nisu dovoljno upućeni u to. Ovakvom vježbom mogli su iz prve ruke otkriti više o poteškoćama euroatlantskih procesa i o funkcioniranju procesa donošenja odluka unutar Alijanse.
Simulirani samit NATO-a zaključen je usvajanjem Deklaracije o stabilnosti i proširenju, očuvanju mira i stabilnosti. Uvažavajući najveći postignuti napredak, Deklaracijom je fiktivno usvojeno članstvo Makedonije, gdje je Makedonija prihvaćena u NATO pod nazivom FYRM, dok će napreci Crne Gore i Bosne i Hercegovine biti ponovo razmatrani na sljedećem simuliranom samitu 2013. godine.
