Seminar Centra za sigurnosne studije

Svaki peti građanin BiH ilegalno naoružan

Pripremio: Vedran Vojinović

Centar za sigurnosne studije (CSS) krajem novembra je u Sarajevu organizovao seminar o temi „Zakonska legislativa o oružju u Bosni i Hercegovini“, koji je održan u zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Prema riječima generalnog sekretara CSS-a Denisa Hadžovića, „jedan od primarnih ciljeva seminara je identifikacija ključnih društvenih faktora koji doprinose držanju i upotrebi ilegalnog oružja i analiza preventivnih koraka koje bi trebalo poduzeti kako bi se smanjila upotreba i držanje ilegalnog oružja kod građana Bosne i Hercegovine.  

Seminar je namijenjen predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u ovom području, članovima stručnih komisija, stručnjacima u ovoj oblasti, akademskim radnicima, medijima, predstavnicima civilnog društva i međunarodnih organizacija.

Hadžović je iznio niz statističkih podataka koji govore o stvarnoj opasnosti od ilegalnog naoružanja u Bosni i Hercegovini i svijetu, upozorivši na činjenicu da je u našoj zemlji čak 90 posto oružanih krivičnih djela počinjeno upotrebom ilegalnog oružja, te da je ukupna zarada od ilegalne trgovine oružjem u svijetu između 95 i 165 milijardi dolara godišnje.

 

Bomba za pet maraka

oruzje_i_municijaSkupu se obratio i Željko Grubešić, član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost i zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji je rekao da je odlukom Vijeća ministara BiH još 2007. godine formirana radna grupa koja je imala za cilj donošenje zakonske regulative o ilegalnom oružju. Međutim, do danas ništa nije urađeno. Grubešić je naglasio da je krajnje vrijeme da se stvari pomaknu s mrtve tačke i da bi trebalo iskoristiti pozitivne primjere iz okruženja i donijeti adekvatnu legislativu.

Zamjenica predsjedavajućeg Koordinacionog odbora za kontrolu malog i lakog naoružanja Verica Trbić je napomenula da rješavanju problema ilegalnog naoružanja treba pristupiti sistematski, jer rješavanje samo jednog segmenta neće donijeti željene rezultate. Upućujući apel zastupnicima da ubrzaju donošenje legislative, pomoćnik ministra sigurnosti BiH Ermin Pešto je kazao da – i pored smanjenja broja krivičnih prijava koje uključuju ilegalno oružje za 10 posto u odnosu na prošlu godinu – i dalje veliki broj građana posjeduje ilegalno oružje. Naglasio je i potrebu da se radi na izradi zakona o uvozu i izvozu oružja radi bolje kontrole kretanja naoružanja u Bosni i Hercegovini izvan nje, „jer je ovo problem koji je usko vezan s problemom velike količine ilegalnog naoružanja u BiH“. Pešto je također kritikovao sporost u rješavanju ovih po bosanskohercegovačku sigurnost ključnih problema.

Projekt-direktor CSS-a Armin Kržalić je izlagao o temi „Stanje u oblasti ilegalnog oružja u BiH“. Ponudio je statističke podatke koji kažu da je, prema statistici UNDP-a, u Bosni i Hercegovini 2004. godine bilo 500.000 komada ilegalnog naoružanja, a sedam godina poslije taj se broj popeo na 750.000. Svaki peti građanin Bosne i Hercegovine (19,5 posto) posjeduje ilegalno oružje. Alarmantni su bili i podaci o dostupnosti oružja – jedna ručna bomba košta 5 KM, puška od 300 do 400 KM a pištolj „tetejac“ se može nabaviti za 150 KM.

 

Prednost ekspertima

Na seminaru su se mogli čuti i komentari da je glavni problem neusklađenost entitetskih i kantonalnih propisa i kaznenih odredaba, te da u nekim kantonima još postoje kazne propisane u jugoslavenskim dinarima, što samo pokazuje stanje u nekim dijelovima države i ozbiljnost i spremnost na rad pojedinih funkcionera i zastupnika. Prepoznata je i činjenica da se ovakvo pitanje tretira kao političko, a ne sigurnosno. Kao rješenje je ponuđeno zapošljavanje eksperata na izradi legislative, umjesto politički podobnih kadrova.

Svjedoci smo sve češćih i sve rasprostranjenijih slučajeva upotrebe ilegalnog vatrenog naoružanja širom Bosne i Hercegovine. Jasno je da je zakonsko uređenje ove oblasti tek prvi korak ka poboljšanju ukupne sigurnosne situacije u državi. Seminar Centra za sigurnosne studije je korak u pravom smjeru, koji bi nadležnima trebao dati do znanja da je krajnje vrijeme da se počnu baviti konkretnim problemom, od kojeg se ne smije okretati glava, jer kao što statistika kaže – bez odgovarajućeg zakonskog rješenja broj ilegalnog oružja (a samim tim i krivičnih djela) može se samo povećati. A to, bez obzira na političke nesuglasice, nikome nije u interesu.