U nedjelju 17.juna, Grci izlaze na izbore koji će odlučiti da li će ova krizom pogođena zemlja ostati članica eurozone. Šta će se desiti ukoliko Grčka napusti ili bude prisiljena da istupi iz eurozone? Koliko su opći izbori 17.juna važni za Grčku? Ovo su zapravo ponovljeni izbori s obzirom da na izborima 6.maja nijedna stranka nije dobila dovoljno glasova da formira vladu.
Ljevičarska partija Syriza, koja je prema anketama izjednačena sa konzervativnom Novom demokratijom, je obećala da će pocijepati strogi sporazum Grčke sa Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom u vrijednosti od 130 milijardi eura koji je potreban za sprječavanje bankrota Grčke.
Ne zna se da li će ovaj put grčke partije biti u stanju da formiraju koalicijsku vladu. Ali ako Syriza pobijedi na izborima, očekujte previranja na tržištu – centralne banke nekoliko velikih ekonomskih sila su već najavile da će poduzeti korake za stabiliziranje tržišta, ukoliko to bude potrebno.
„Čak i ukoliko dođe do formiranja vlade, ako ta vlada ne bude imala dogovor sa MMF-om i partnerima eurozone, onda će MMF i partneri eurozone prestati financirati Grčku i novca će nestati do kraja juna“, upozorava Zsolt Darvas, ekonomista na Institutu Bruegel. Ukoliko dođe do toga, istup Grčke iz eurozone je vrlo vjerovatan.
Kako bi izgledao istup Grčke iz eurozone?
Niko to zapravo ne zna jer još niko do sad nije istupio iz zajedničke valute. Janis Emmanouilidis, analitičar u Centru za europsku politiku (ETC) kaže da sporazumi Europske unije samo predviđaju istupanje iz EU, ali ne i istupanje iz eurozone.
„U pravnom smislu, svaka zemlja koja istupa iz Europske unije ili eurozone bi morala istupiti iz EU i ponovo pristupiti EU pod novim uvjetima“, kaže Emmanouilidis.
Međutim, Emmanouilidis kaže da je uvjeren da mora postojati neki „prijateljski način istupa“ u kojem se svi sudionici, uključujući institucije Europske unije, zemlje članice i Grčka slažu u postupku istupa Grčke iz EU.
Problem je u tome što to zahtijeva odluku grčkog parlamenta ili referendum u Grčkoj, a to bi se moglo pokazati problematičnim s obzirom da ankete pokazuju da 70-80 posto Grka želi ostati u eurozoni.
Kako bi napuštanje eurozone utjecalo na Grčku?
U početku bi taj proces bio vrlo bolan.
„Financijski sektor bi propao, privatni sektor bi u većini slučajeva bio u bankrotu, ekonomija bi zapala u još veću krizu, porasla bi stopa nezaposlenosti, budžetski prihodi bi bili smanjeni jer niko ne bi plaćao porez zbog pada ekonomije“, kaže Darvas.
Banke polako gube novac i zbog toga što Grci prebacuju svoj novac u ostale dijelove EU, Švicarsku ili ispod madraca. Grčka ekonomija je u padu 13 posto u periodu od 2007. do 2011. i predviđa se da bi istup iz eurozone doveo do pada od 40-50 posto samo u prvoj godini. Grčka bi morala uvesti novu valutu, što bi vjerovatno bila drahma, čija vrijednost bi varirala i što bi dovelo do povećanja troškova uvoza.
Druga strana naglog pada vrijednosti valute je u to da bi uvoz iz Grčke bio vrlo povoljan, što bi, dugoročno gledano, bilo korisno za ekonomiju.
Šta će se desiti s ostatkom eurozone ako je Grčka napusti?
Istup Grčke iz eurozone bi dodatno narušio povjerenje u banke, posebno u Francuskoj koja je najviše izložena riziku zbog pozajmica i podružnica u Grčkoj. A onda postoji rizik od „zaraze“.
„Ljudi mogu početi govoriti da ovo što se desilo Grčkoj nije bilo predviđeno prije dvije-tri godine. Uvijek nam se govorilo da nijedna zemlja neće morati istupiti iz eurozone. Onda će psihološki ljudi početi postavljati pitanje šta to znači za ostale države članice“, kaže Emmanouilidis.
Vjerovatno bi porasla cijena zaduživanja za „slabe“ ekonomije kao što su Španija i Italija. To bi predstavljalo veliku opasnost za Španiju jer je kamata na ključne desetogodišnje španske obveznice ove sedmice prerasla na sedam posto, što je iznos nakon kojeg su Grčka, Portugal i Irska zahtijevale pakete financijske pomoći.
Sve to se desilo i uprkos dogovoru postignutom prošlog vikenda sa eurozonom kojim se Španiji posuđuje 100 milijardi eura za spašavanje banaka.
Iz agencije Fitch Ratings kažu da bi taj iznos trebao pomoći Španiji da se zaštiti od moguće zaraze koju bi pokrenuo mogući istup Grčke iz eurozone. Međutim, banke u Portugalu i Irskoj bi bile osjetljivije na te događaje, s obzirom da se te zemlje smatraju „slijedećima u redu za izlaz iz eurozone.“
Kakve bi bile posljedice na američki dolar i na cijene zlata?
Istup Grčke iz eurozone bi doveo do pada povjerenja u euro i kao rezultat toga do jačanja američkog dolara, što je ishod koji ne bi bio dobrodošao u Washingtonu, s obzirom da bi američka ekonomija bila manje konkurentna, što bi potkopalo njen ionako spori oporavak.
Cijena zlata bi trebala rasti, kako tvrdi Cinzia Alcidi iz Cemtra za studije evropske politike (CEPS):
„Cijena zlata je počela značajno rasti kada je 2007.počela svjetska ekonomska kriza i ona ima uzlazni trend. Glavni razlog za to je, kada postoji nesigurnost, onda zlato postaje sigurna investicija“, kaže Alcidi.
Autor: Rikard Jozwiak (Prevela: Ena Stevanović)
Izvor: RSE (17. jun 2012.)
