Objave na društvenim mrežama koje relativiziraju presudu Huseinu “Bilalu” Bosniću, osuđenom na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih grupa, tokom prethodnog mjeseca podijelili su, između ostalih, pripadnici Oružanih snaga BiH, nastavnik u srednjoj školi te imam iz Sanskog Mosta.
Husein “Bilal” Bosnić. Ilustracija: BIRN BiH
U danima nakon što je Bosniću dozvoljeno da prisustvuje dženazama sina i brata, na društvenim mrežama podijeljen je niz objava kojima se osporava njegova pravosnažna presuda i služenje kazne u zatvoru u Zenici. Neke od tih objava su kreirali ili prenosili vojnici, ali i lokalni imam i nastavnik, što, prema stavu stručnjaka, stvara izazove jer te osobe nose određeni autoritet i utječu na formiranje stavova i javnog mnijenja.
Na Facebook stranici Da’va tim koja ima poveznicu sa web stranicom Da’va tim, koja je, prema opisu datom na samoj stranici, “islamsko edukativni blog koji svakodnevno dijeli veoma korisne postove i slike u cilju obrazovanja ummeta”, proteklog je mjeseca podijeljeno više objava kojima se relativizira presuda Suda Bosne i Hercegovine kojom je Bilal Bosnić 2016. pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam te organiziranja terorističkih grupa.
Na stranici Da’va tim, koju “prati” i “lajkuje” više od 100.000 ljudi, podijeljena je objava s potpisom Mesuda Selimovića, za kojeg su iz Ministarstva odbrane BiH potvrdili da je pripadnik Oružanih snaga BiH od 2006. godine.
Premda na njegovom Facebook profilu nije navedeno da je pripadnik Oružanih snaga BiH, na brojnim fotografijama on je u službenoj uniformi.
U njegovoj objavi dvije fotografije – prve na kojoj je vidljiv Bosnić s lisicama na rukama i druge s postrojavanja Ravnogorskog pokreta u Višegradu – dodan je opis u kome se navodi kako su na drugoj fotografiji osobe koje se slobodno kreću i rade što hoće.
“Bilal Bosnić je u ratu stao u odbranu naše domovine i bio tri puta ranjen, u znak zahvalnosti na tome Bilal je stavljen u zatvor i služi kaznu od sedam godina zbog kako su rekli a ne dokazali da je neke podsticao na ‘terorizam’”, navedeno je u objavi Selimovića koja je podijeljena na stranici Da’va tim s njegovim potpisom, a potom podijeljena više od 300 puta.
“Bilale, molim te, na onom svijetu mi halali jer nisam u mogućnosti da uradim ništa više od ovog pisanja, a vjerovatno i mene čeka isto što i tebe ako nastavim ovako”, naveo je Selimović na kraju objave.
Selimović nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.
Njegov kolega iz Oružanih snaga Sabahudin Mujak je podijelio objavu u kojoj je prenesen dio starijeg videa gostovanja Bilala Bosnića u Centralnom dnevniku kod Senada Hadžifejzovića, zajedno s pitanjem: “Ko je terorist?/ Ko je zatvoren, a ko na slobodi?/ Za čije interese rade prodane bošnjačke duše?”
Iz Ministarstva odbrane BiH su za BIRN BiH potvrdili da je Mujak član Oružanih snaga od 2006. godine.
Iz Ministarstva su objasnili da su Etičkim kodeksom ponašanja vojnih lica, kadeta i kandidata na obuci u Ministarstvu odbrane i Oružanim snagama utvrđeni osnovni standardi etičkog ponašanja, koji, između ostalog, uključuju i pitanje korištenja javnog prostora na društvenim mrežama i društvenim medijama za promoviranja načela zabranjenih Etičkim kodeksom.
Za BIRN BiH su potvrdili da će, u skladu s internim pravilima, pokrenuti postupak utvrđivanja činjenica o navodima o ponašanju dvojice pripadnika Oružanih snaga.
Tanja Tankosić-Girt, psihologinja i porodična terapeutkinja, pojasnila je za BIRN BiH da prilikom podjele ovakvih objava postoji opasnost budući da je riječ o institucijama imama, nastavnika i pripadnika Oružanih snaga koje nose određeni autoritet.
“To utiče na formiranje stavova i javnog mnijenja jer su to institucije u koje bismo mi, kao građani ove države, trebali da imamo neku vrstu povjerenja i da nam pomognu pri formiranju određenih stavova i mišljenja. To što se dešava jeste kontraproduktivno jer je to dodatni izvor autoriteta”, pojasnila je Tankosić-Girt.
Odgovornost institucija
Objavu u kojoj se navodi kako je Bosnić osuđen samo zbog toga što je rečeno a ne dokazano da podstiče na terorizam, podijelio je lokalni imam u Sanskom Mostu Ahmed Mehmedović, dok je nastavnik Mješovite srednje škole “Kalesija” Adis Ćokić, kako je navedeno na njegovoj Facebook stranici, podijelio objavu u kojoj stoji kako je Bosnić “nagrađen sa sedam godina zatvora” premda je ratovao na strani BiH.
Nakon upita novinarke Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o uticaju objave na sve one s kojima se svakodnevno susreće tokom rada, Mehmedović i Ćokić su novinarku blokirali, a na upit nisu odgovorili.
Kako je za BIRN BiH kazao Mirza Žerić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sanski Most, ne postoji nikakav pravilnik kojim bi bilo regulirano šta imami objavljuju, niti se to posebno kontrolira budući da je “privatno pravo svakog čovjeka da ima Facebook stranicu”.
“Ahmed Mehmedović je jedan mlad momak, vjerovatno je vođen nekakvim emocijama to podijelio”, rekao je Žerić, dodavši kako objavu nije vidio.
“Što se tiče Tužilaštva, Suda, ja ne bih ulazio u to, oni su donijeli tu odluku i ja to poštujem. Ne opravdavam uopće to što je on radio, ali da li će poslije raditi, ja to ne znam. Ne opravdavam odlazak naših mladića u Siriju i to je ono što mu ja najviše zamjeram”, kazao je Žerić.
Islamska zajednica BiH i Srednja škola u Kalesiji nisu odgovorile na upit BIRN-a BiH.
Tanja Tankosić-Girt kaže kako određena funkcija nosi i određene obaveze i odgovornosti.
“Osoba koja se predstavlja kao neko ko pripada nekoj javnoj instituciji, bili to imami, nastavnici, pripadnici Oružanih snaga, na neki način predstavljaju instituciju u kojoj rade, čim su se potpisali na taj način”, kazala je Tankosić-Girt pojašnjavajući kako pojedinci često zastupaju određene stavove koji su u suprotnosti institucijama u kojima rade.
“Negdje je i odgovornost samih tih institucija odakle dolaze da na neki način to sankcionišu”, kazala je Tankosić-Girt.
Bilal Bosnić. Foto: Sud BiH
Bosnić je osuđen na sedam godina zatvora, nakon što je proglašen krivim da je 2013. i 2014. održavao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj grupi u takozvanoj Islamskoj državi.
Niz svjedoka je tokom suđenja naveo kako je Bosnić uticao na odluku da članovi njihove porodice odu na sirijsko ratište, gdje je veliki dio njih poginuo.
Sudsko vijeće je zaključilo da je nakon javnog podsticanja Bosnića veći broj pripadnika takozvane selefijske zajednice u BiH – bh. državljana napustio Bosnu i Hercegovinu te se priključio terorističkim organizacijama ISIL-a u Siriji i Iraku, koje su od Vijeća sigurnosti UN-a proglašene terorističkim organizacijama i grupama.
U presudi je posebno naglašeno da “ovo nije suđenje religijskim uvjerenjima, niti pokretu kojem Husein Bosnić pripada, niti se radi o politički motiviranom ili montiranom procesu” i kako se presudom šalje jasna i odlučna poruka domaćoj i međunarodnoj zajednici “da će svaki pojedinac snositi odgovornost za preduzete radnje suprotne zakonu, i da je država Bosna i Hercegovina u mogućnosti intervenisati i štititi svoje građane od svih kriminalnih aktivnosti, pa tako i terorizma i oblika povezanih s terorizmom, podsticanja, vrbovanja, pružanja finansijske pomoći ili bilo koji drugi način učestvovanja u terorističkim aktivnostima, a sve u cilju jačanja povjerenja građana i njihove zaštite od svih oblika nasilja i bezakonja”.
Autor: Nermina Kuloglija
Izvor: www.detektor.ba, (18. septembra 2020.)
