Vrijeme je za ozbiljniju akciju u borbi protiv nasilnog ekstremizma i to više ne smije biti tema o kojoj se ćuti, poručeno je sa konferencije o ulozi zajednice u borbi protiv nasilnog ekstremizma. U Vladi su spremni da razmotre mogućnost uspostavljanja nacionalne platforme za borbu protiv tog problema.
Ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić kaže da teroristički akti podstaknuti ekstremizmom i nasilnim radikalizmom traže snažan odgovor svih.
Na konferenciji o ulozi zajednice u borbi protiv nasilnog ekstremizma ministar je poručio da Crna Gora mora pojačati aktivnosti kada je posrijedi Strategija za borbu protiv nasilnog ekstremizma, a važan segment je i kontrola osoba koje su simpatizeri određenih ekstremističkih grupa. Jačanje uloge lokalnih zajednica je takođe od izuzetnog značaja, dodaje ministar.
„Vlada i MUP spremni su na otvorenu saradnju sa najširom društvenom zajednicom kako bi segment prevencije dobio punu formu, jer je prevencija mnogo bolja od liječenja posljedica. Biro za operativnu koordinaciju će razmotriti mogućnost uspostavljanja nacionalne platforme za borbu protiv nasilnog ekstremizma. Platforma bi okupila eksperte u cilju još boljeg planiranja mjera usmjerenih na šire uključivanje zajednice“, kazao je ministar.
Vrijeme je za ozbiljniju akciju u borbi protiv nasilnog ekstremizma i to više ne smije biti tema o kojoj se ćuti, poručuje Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju.
„Postavlja se pitanje šta smo mi kao država, društvo, mediji, nevladine organizacije, građani uradili da se suprostavimo ovoj pojavi. Može se reći da nijedan od ovih sektora nije u potpunosti kvalitetno odgovorio na ovu negativnu pojavu. Crna Gora je krajem 2015. usvojila Strategiju za suzbijanje nasilnog ekstremizma koja sadrži niz planiranih aktivnosti za suzbijanje ove pojave. Dvije godije kasnije, međutim, može se primijetiti da brojne njene aktivnosti i sektori nijesu odigrali svoju ulogu“, navela je ona.
Aner Zuković iz sarajevske Atlanske inicijative kaže da je primijetan trend radikalizacije, posebno mladih. Do sada je, na primjer, oko 240 osoba iz BiH otišlo na strana ratišta, od čega su 53 žene.
„Prevencija širenja radikalnih ideja je ključna za stabilnost u BiH, a i na cijelom Zapadnom Balkanu“, smatra on.
„Zanimljivo je da bombaši samoubice nijesu skloni samoubistvu. Imate eksplicitne preporuke da ako želite da budete bombaš samoubica treba da želite da živite. Dakle, uopšte se ne traže osobe sklone samoubistvu i nije tu objašnjenje.
Mi imamo utisak da postoje neka teološka učenja koja su sama po sebi u stanju da proizvedu veći stepen nasilja. Ne, postoje biološki principi koji zavise od ekoloških uslova, a kod ljudi je kultura ekološki uslov.
Pitanje neravnopravnosti – političke, socijalne, ekonomske, reproduktivne je ono što stvara bio-psihološki koktel na kojem sjutra možete da gradite teroristički čin“, naveo je, između ostalog, psiholog i komunikolog Radoje Cerović.
Na konferenciji je poručeno i da je u borbi protiv nasilnog ekstremizma izuzetno važna uloga medija – ne smiju podsticati nasilni ekstremizam, jer je potrebno smanjiti popularnost radikalnih pokreta i ideologija.
Konferenciju je organizovao CDT uz finansijsku podršku Regionalnog savjeta za saradnju.
Izvor: Antena m (31. oktobar 2017.) Foto: cdtmn.org. Video: Tv Vijesti
