U trećoj evaluaciji Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu koju su provele nevladine organizacije i javna tijela navodi se da su IT poduzeća u prosjeku uklonila 70 % nezakonitoga govora mržnje koji im je prijavljen.
Facebook, Twitter, YouTube i Microsoft obvezali su se od svibnja 2016. sprječavati širenje takvih sadržaja u Europi provedbom Kodeksa postupanja. Rezultati trećeg kruga praćenja pokazuju da poduzeća sve više ispunjavaju svoje obveze uklanjanja većine nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Međutim, i dalje postoje izazovi, osobito nepostojanje sustavnog povratnog informiranja korisnika.
Instagram i Google+ danas su objavili da se pridružuju Kodeksu postupanja, što će dodatno proširiti broj uključenih aktera.
Potpredsjednik Europske komisije nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip pozdravio je taj napredak: “Današnji rezultati jasno pokazuju da internetske platforme ozbiljno shvaćaju svoje obveze ispitivanja prijava i uklanjanja nezakonitog govora mržnje u roku od 24 sata. Potičem IT poduzeća da poboljšaju transparentnost i povratno informiranje korisnika, u skladu sa smjernicama koje smo objavili prošle godine. Važno je uspostaviti i zaštitne mjere kako bi se izbjeglo prekomjerno uklanjanje i zaštitila temeljna prava kao što je sloboda govora.”
Komesarka EU-a za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova Vĕra Jourová izjavila je: “Internet mora biti siguran, bez nezakonitog govora mržnje te ksenofobnog i rasističkog sadržaja. Potvrđuje se da je Kodeks postupanja vrijedan alat za brzo i učinkovito suzbijanje nezakonitog sadržaja. To pokazuje da se čvrstom suradnjom tehnoloških poduzeća, civilnog društva i kreatora politika mogu postići rezultati i istovremeno sačuvati sloboda govora. Očekujem da će IT poduzeća pokazati jednaku odlučnost u rješavanju drugih važnih pitanja, kao što su borba protiv terorizma ili nepovoljni uvjeti za njihove korisnike.”
Od donošenja Kodeksa postupanja u svibnju 2016. postojano raste učinkovitost uklanjanja prijavljenog nezakonitog sadržaja, što potvrđuje današnja evaluacija:
IT poduzeća uklonila su u prosjeku 70 % cjelokupnog nezakonitoga govora mržnje koji su im prijavile nevladine organizacije i javna tijela koji su sudjelovali u evaluaciji. Stopa uklanjanja postojano se povećavala, od 28 % zabilježenih u prvom krugu praćenja u 2016. do 59 % zabilježenih u drugom krugu praćenja iz svibnja 2017.
Danas sva uključena IT poduzeća u potpunosti ispunjavaju cilj ispitivanja većine prijava u roku od 24 sata prosječnom stopom višom od 81 %. Ta se stopa udvostručila u odnosu na prvi krug praćenja i povećala u odnosu na stopu od 51 % prijava ocijenjenih u roku od 24 sata, koja je zabilježena u prethodnom krugu praćenja.
Očekivana poboljšanja
Iako su ispunjene glavne obveze iz Kodeksa postupanja, potrebna su dodatna poboljšanja u sljedećim područjima:
U prosjeku korisnici Facebooka i dalje ne dobivaju povratne informacije za gotovo trećinu prijava, a stopa odgovora razlikuje se od jednog do drugog IT poduzeća. Dodatna poboljšanja potrebna su u području transparentnosti i pružanja povratnih informacija korisnicima.
Kodeksom postupanja nadopunjuje se zakonodavstvo za suzbijanje rasizma i ksenofobije, kojim se za počinitelje djela nezakonitog govora mržnje, na internetu ili izvan njega, predviđa učinkovit kazneni progon. U prosjeku su jedan od pet slučajeva prijavljenih IT poduzećima nevladine organizacije prijavile i policiji ili državnom odvjetništvu. Ta se stopa od posljednjeg izvješća o praćenju više nego udvostručila. Policija te slučajeve treba hitno obraditi. Komisija je tijelima vlasti, civilnom društvu i poduzećima osigurala mrežu za suradnju i razmjenu dobrih praksi te ciljanu financijsku potporu i operativne smjernice. U dvije trećine država članica postoji nacionalna kontaktna točka za prijavu govora mržnje na internetu. Poseban dijalog nadležnih tijela država članica i IT poduzeća predviđen je za proljeće 2018.
Sljedeći koraci
Komisija će uz pomoć organizacija civilnog društva i dalje redovito pratiti provedbu Kodeksa postupanja od strane uključenih IT poduzeća te će je nastojati proširiti na druge internetske platforme. Komisija će razmotriti dodatne mjere ako se provedba uspori ili se do nje odustane.
Kontekst
Prema Okvirnoj odluci o borbi protiv rasizma i ksenofobije kaznenim se djelom smatra javno poticanje na nasilje i mržnju protiv skupine osoba ili člana takve skupine definirane na temelju rase, boje kože, vjeroispovijesti, podrijetla te nacionalne ili etničke pripadnosti. Govor mržnje definiran u toj okvirnoj odluci kazneno je djelo i kad se odvija na internetu.
EU, njegove države članice, poduzeća koja upravljaju društvenim medijima i druge platforme imaju zajedničku odgovornost za promicanje i omogućivanje slobode izražavanja u virtualnom svijetu. Istovremeno sve te strane imaju i odgovornost osigurati da internet ne postane utočište za nasilje i mržnju.
Kako bi odgovorili na širenje rasističkog i ksenofobnog govora mržnje na internetu, Europska komisija i četiri velika IT poduzeća (Facebook, Microsoft, Twitter i Youtube) predstavili su u svibnju 2016. „Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu”.
Treću evaluaciju provele su nevladine organizacije i javna tijela u 27 država članica koji su slali prijave. Komisija je 7. prosinca 2016. predstavila rezultate prvog kruga praćenja u svrhu evaluacije provedbe Kodeksa postupanja. Rezultati drugog kruga praćenja objavljeni su 1. lipnja 2017.
Komisija je 28. rujna donijela Komunikaciju sa smjernicama namijenjenima platformama o postupcima za prijavu i djelovanje u svrhu uklanjanja nezakonitog sadržaja na internetu. U tim se smjernicama ističe važnost borbe protiv nezakonitog govora mržnje na internetu i potreba za daljnjim radom na provedbi Kodeksa postupanja.
Nekoliko europskih komesara susrelo se 9. siječnja 2018. s predstavnicima internetskih platformi kako bi razmotrili napredak ostvaren u borbi protiv širenja nezakonitog sadržaja na internetu, uključujući terorističku propagandu i nezakonit ksenofobni i rasistički govor na internetu te povrede prava intelektualnog vlasništva (zajednička izjava).
Brisel, 19. siječnja 2018.
Izvir: Europa.ba (26. januar 2018.)
