Broj birača dijaspore čija su imena na popisu birača koji u nedjelju 26. svibnja mogu izaći na izbore za zastupnike u Europskom parlamentu povećao se čak 42 puta ili vrtoglavih 4.244 posto u odnosu na prošle europarlamentarne izbore 2014. godine, objavio je Jutarnji list u broju od utorka.
Tako je 2014. na popisu birača njih 3.637 bilo iz dijaspore, a sada ta brojka iznosi 154.358 birača.
Ovakvo enormno povećanje birača dijaspore koji mogu sudjelovati u izborima posljedica je Zakona o registru birača koji je donesen u mandatu SDP-ove Vlade, a stupio je na snagu u listopadu 2015. godine, navodi dnevni list, a prenosi agencija HINA.
Glavna je novost, objašnjava tadašnji ministar uprave, SDP-ovac Arsen Bauk koji je napisao aktualni zakon, u tome što hrvatski državljani s prebivalištem u inozemstvu više ne moraju fizički odlaziti u diplomatska predstavništva i tražiti da ih se unese u popis birača, nego Ministarstvo unutarnjih poslova sve punoljetne državljane koji imaju važeću osobnu iskaznicu s prebivalištem prijavljenim u inozemstvu automatski uvrštava u popis birača.
Popis birača mora se zaključiti deset dana prije održavanja izbora, a prema popisu pod koji je ministar uprave Lovro Kuščević u petak podvukao crtu, na europarlamentarnim izborima sljedeće nedjelje moći će glasati 3.831.389 građana.
Broj automatski registriranih birača gotovo je trostruko narastao i u odnosu na parlamentarne izbore 2016., iako je tada nova zakonska odredba bila na snazi već godinu dana.
Dodaju i da je porast ukupnog broja birača na popisu za europarlamentarne izbore za njih 92.681 (na izborima 2013. godine bilo ih je 3.738.708) kod nekih izazvao sumnju u manipulaciju brojem birača, prenosi HINA.
