Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) u februaru 2024. sastao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. On se na sastanku, između ostalog, požalio na sankcije koje su protiv njega i njegovih saradnika uvele Sjedinjene Američke Države (SAD) i Ujedinjeno Kraljevstvo. Dodik je Putinu obećao da će spriječiti članstvo Bosne i Hercegovine (BiH) u NATO-u. Dodatno se pohvalio svojim “odličnim odnosima sa … [mađarskim premijerom Viktorom] Orbanom.”
Odnos dvojice političara – Dodika i Orbana – začet je na ljeto 2019. uz pomoć zajedničkog prijatelja, predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića. Njih trojica dijele slične svjetonazore, autoritarne tendencije i uporedive političke puteve. Njihove pozicije su prilično usklađene, od Rusije i Kine do nade u povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Saradnja sa Orbanom, objasnio je Dodik u februaru Putinu, olakšao njegov odnos sa EU.
Zaista, Mađarska je najglasniji protivnik uvođenja pojedinačnih sankcija EU protiv Dodika. Orbanov čovjek u Briselu, Olivér Várhelyi, komesar je EU od 2019. i ima značajan uticaj na isplatu sredstava EU. Kao da to nije bilo dovoljno, početkom 2024. Mađarska je preuzela komandu nad EU misijom EUFOR Althea, mirovnim snagama u BiH od 1.600 pripadnika.
Za Orbana, ovaj odnos pokazuje da je on lider sposoban da izveze svoj model upravljanja. Tu je, naravno, i određeni ekonomski interes. On Dodika koristi i za vlastitu promociju kao svojevrsnog medijatora između njega i dijela zapada. Ali za Dodika, Orban je njegov ključni saveznik i remetilac unutar dva transatlantska saveza: EU i NATO. Orban je i njegov zaštitnik i promotor, neko ko jača njihov položaj kod kuće i daje njihovim riječima i djelima pečat odobravanja.
Fokus ove političke analize je na ulogu Mađarske u Bosni i Hercegovini, koja je od 2019. personificirana u odnosu dvojice političkih veterana, Orbana i Dodika. Analiza je podjeljena u četiri poglavlja:
Prvo poglavlje, pod naslovom “Orban uz Dodikovu opoziciju“, obrađuje dešavanja prije Dodikovog izbora za člana Predsjedništva BiH 2018. kada su odnosi dvojice političara krenuli uzlaznom putanjom.
Drugo poglavlje, pod naslovom “Orbanov pivot prema Dodiku“, obrađuje period od od jula 2019. do sredine 2020. kada se Orban aktivno okrenuo Dodiku.
Treće poglavlje, pod naslovom “prijelomna točka“, obrađuje period s kraja 2021. do sredine 2022. i Orbanovo pozicioniranje tokom Dodikovog nasrtaja na ustavnu i institucionalnu arhitekturu BiH.
Četvrto poglavlje, pod naslovom “Orban i Putin protiv Dejtona“, na primjeru Dodikovog odlikovanja Orbana u januaru 2024. i poruka koje je Orban poslao tokom preuzimanja istog, bavi se pitanjem da li su Orban i Mađarska prešle liniju poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zaključak ove analize bavi se promjenjenim regionalnim, europskim i globalnim kontekstom, i ulozi Orbana, i susjedne Srbije, te nudi pogled u budućnost, uzimajući u obzir izazove koji dolaze sa izborima za Europski parlament i novu Europsku komisiju, ali i izbore za Predsjednika SAD-a, i potencijalni povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Policy paper možete pročitati na ovom linku.
